Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH, proteklih deset godina vanjski dug BiH porastao je s 3,96 milijardi maraka, koliko je iznosio 2007. godine, na sadašnjih 8,36 milijardi KM. Najveća vrijednost vanjskog duga zabilježena je na kraju 2015. godine, kada je iznosila 8,41 milijardu KM. Usporedno s tim rasla je i visina otplaćenih rata s 244 milijuna maraka na blizu 593 milijuna maraka na kraju 2015. godine.
Najveći vraćeni iznos kredita zabilježen je 2014. godine, kada je vraćeno blizu 770 milijuna maraka.
Međutim, u javnosti vlada uvjerenje kako se krediti kod međunarodnih institucija uzimaju isključivo za plaće zaposlenih u administraciji i druge oblike javne potrošnje. No, to nije točno.
Infrastrukturni projekti
To je vidljivo iz podataka vezanih uz strukturu namjene vanjskog zaduženja. Od ukupnog iznosa takozvanoga novog duga, koji iznosi 6,9 milijardi KM, 3,6 milijardi maraka, odnosno 52,14 posto, namijenjeno je za različite infrastrukturne projekte.
Među njih se ubrajaju i najznačajniji graditeljski pothvati u BiH, a to je izgradnja autoceste na koridoru Vc, ali i izgradnja te obnova ostalih cestovnih pravaca, željezničkih pruga, vodovodne i elektromreže te drugi projekti obnove BiH nakon rata.
Međutim, to ne znači da se BiH nije zaduživala kako bi se isplaćivalo plaće administraciji.
Javni sektor obuhvaća kredite za podršku projektima obrazovanja, žrtava rata, razminiranja, kulturnoga nasljeđa, zdravstvenog sektora, projektima za prilagođavanje socijalnom sektoru, razvoju općina, stand by aranžmana, pomoći izbjeglim i raseljenim osobama, makrofinancijske pomoći, pomoći socijalnom sektoru, kredite za podršku proračunu i slično.
Gospodarski sektor
Zanimljivo je naglasiti kako se na treću vrstu zaduženja, odnosno kredite namijenjene gospodarskom sektoru, odnosi svega 13,36 posto ukupnog duga. Po toj osnovi Bosna i Hercegovina dužna je tek 925 milijuna konvertibilnih maraka.
Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju kredite za podršku projektima lokalne inicijative, razvojačenja, farmi, industrije, šumarstva, izvoznu podršku poduzećima, podršku privatizaciji banaka, trgovini i prometnim olakšicama, projektima za zapošljavanje, lokalne inicijative, tehničke pomoći u privatizaciji, prilagođavanja poslovnog ambijenta, kredite za privatni sektor, razvoj male poljoprivrede, razvoj i zaštitu šuma itd.
Ipak, iako je riječ o velikim iznosima novca, BiH se ne ubraja među prezadužene zemlje.
S obzirom na to da ukupan vanjski dug BiH iznosi tek nešto više od 40 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), Bosna i Hercegovina se svrstava u kategoriju srednje zaduženih zemalja. Primjerice, dug Srbije je 73 posto BDP-a i iznosi oko 50 milijardi KM, a Crne Gore, čiji je dug nominalno manji od bh. duga, iznosi oko 4,5 milijardi maraka, međutim, njegov udio u BDP-u je 58,8 posto. •