Bosna i Hercegovina ima još jedan i službeno zaštićeni proizvod - riječ je o Kalinovačkoj stelji - hladno dimljenoj, prirodno sušenoj ovčetini, navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH.
Naime, na nedavnoj svečanosti u objektu „Kalinovačka kuća” u Kalinoviku dr. Slobodan Dojčinović, zamjenik ravnatelja Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, i dr. Dragan Brenjo, voditelj Odsjeka za certificiranje i označavanje hrane, uručili su rješenje o zaštiti zemljopisne oznake za prehrambeni proizvod „Kalinovačka stelja” Branki Bozalo, predsjednici Udruge „Kalinovačka stelja”, a tome su činu nazočili i načelnik općine Kalinovik Radomir Sladoje te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Inače, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP), kako stoji na stranici Agencije za sigurnost hrane BiH, naglašava odnos između određenog zemljopisnog područja i imena proizvoda, pri tom se određena kvaliteta, reputacija ili druga karakteristika u suštini mogu pripisati njegovom zemljopisnom području.
Zaštitu oznake zemljopisnog/geografskog podrijetla u BiH dosad je imalo 11 proizvoda, i to: Nevesinjski krumpir, Livanjski sir, Visočka pečenica, Travnički sir, Hercegovački ćupter, Fojnički krumpir, Semberski kupus, Rogatički krumpir, Sarajevski ćevapi/Sarajevski ćevapčići, Bamija iz Brčko Distrikta BiH, Majevički med, a sada im se pridružio i 12. - Kalinovačka stelja.
Tu su još i zaštićena oznaka podrijetla (ZOP) - naziv proizvoda registriranih kao ZOP su oni koji imaju najjaču vezu s mjestom proizvodnje te zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) - sustav za ZTS uspostavljen je kako bi se očuvali tradicionalni načini proizvodnje i recepti tako što će se proizvođačima tradicionalnih proizvoda pomoći u njihovom plasmanu na tržište.
Kako podsjećaju iz Agencije, tradicija stočarstva, posebice ovčarstva, na području općine Kalinovik zabilježena je još u austrougarskom popisu stanovništva potkraj 19. stoljeća, točnije iz davne 1895. godine. No, uzgoj ovaca i proizvodnja stelje ostali su nepromijenjeni tijekom vremena, čime je očuvana njihova izvorna, vrhunska kvaliteta. Nadmorska visina veća od 1000 metara, u kombinaciji sa specifičnim strujanjem zraka i niskom vlagom, stvara idealne uvjete za prirodno sušenje mesa, dodaje se.
Kako objašnjavaju, Kalinovačka stelja je suhomesnati proizvod dobiven od cijelog ovčjeg trupa koji je u potpunosti otkošten – osim kostiju prednjih nogu i potkoljenica – suho soljen isključivo kuhinjskom soli te hladno dimljen i sušen. Proizvodnja Kalinovačke stelje temelji se isključivo na svježoj ovčetini dobro uhranjenih životinja starijih od tri godine, koje su iz uzgojnog stada izdvojene iz određenih razloga. Na njezinu kvalitetu značajno utječu nadmorska visina i planinski pašnjaci.
- Zaštita zemljopisnom oznakom pomaže u očuvanju tradicionalnih metoda proizvodnje, povećava tržišnu prepoznatljivost lokalnih proizvoda te stvara dodanu vrijednost za lokalne proizvođače i ruralne zajednice. Kalinovačka stelja primjer je proizvoda čija je posebnost neraskidivo povezana s područjem Kalinovika, njegovom tradicijom i prirodnim uvjetima - zaključuju iz Agencije za sigurnost hrane BiH.