U vremenu kada veliki broj europskih država, pa i Europska unija u cjelini, traži način za osiguranje što boljih uvjeta za vlastitu poljoprivrednu proizvodnju, vođeni rastućom sviješću da je hrana jedan od nekoliko strateških stupova održivosti, Bosna i Hercegovina mora pronaći svoje mjestu u zahtjevnom, izazovnom i često nepredvidivom svijetu na čije oblikovanje utječu energenti, inputi, odnos države, ali i dostupnost što izdašnijih sredstava za osnaživanje konkurentnosti, piše Večernji list BiH.
Ključni zahtjevi
Stoga ovotjedni sastanak predstavnika Udruge proizvođača mlijeka TŽ-a, Udruge poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS-a, Udruge poljoprivrednika FBiH, Udruge proizvođača mesa i mlijeka SBŽ-a, Udruge poljoprivrednih proizvođača ZDŽ-a i Udruge poljoprivrednih proizvođača Jajce s brojnim zadrugama i predstavnicima prerađivačke industrije treba promatrati kao jedan od najznačajnijih ovogodišnjih događaja u ekonomiji, poglavito uzimajući u obzir činjenicu da je rezultirao do sada najrazrađenijim skupom zahtjeva upućenih vlastima.
Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo u razgovoru za Večernji list upozorio je da je u ovom trenutku možda i najteže stanje u kontekstu mesa jer ga, i uz sav potencijal Bosne i Hercegovine, uvozimo čak 80 posto, i to s tendencijom rasta. Naveo je da se očito nastavlja sustavno uništavanje domaće poljoprivredne proizvodnje jer su nakon malina i kornišona sada na red došle i farme koje, uslijed nemogućnosti borbe s uvoznim lobijima, polako gase svoju proizvodnju. U nizu predstavljenih zahtjeva u koje je Večernji list imao uvid je uvođenje zaštitnih mjera uz točan mehanizam koji će po automatizmu uvoditi zaštitne mjere, u skladu s pokazateljima koji određuju uvoz, domaću proizvodnju, cijene i tržište.
Najbolji sadržaj poput ovog u cijelosti možete pronaći u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH