Potpora javnosti ulasku BiH u EU se topi

Ako vlasti u BiH ne otkoče europski put, broj euroskeptika premašit će trećinu, i to iduće, izborne godine

Foto
Ako vlasti u BiH ne otkoče europski put, broj euroskeptika premašit će trećinu, i to iduće, izborne godine
31.08.2025.
u 07:30
Podaci spomenutog istraživanja provedenog u srpnju ove godine upućuju na to da bi za ulazak BiH u EU trenutačno glasalo 69,9% građana, što je drastičan pad povjerenja u odnosu na rezultate iz 2022. godine, kada je podršku prijamu iskazalo 77,4% njih
Pogledaj originalni članak

Ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju još uvijek je želja više od dvije trećine stanovnika ove zemlje. Međutim, ta potpora konstantno se topi proteklih godina i već u idućem ispitivanju javnog mnijenja mogla bi pasti ispod te dvotrećinske potpore koja se smatra pouzdanim znakom da integracija u Uniju ostaje stabilan vanjskopolitički cilj, piše Večernji list BiH.

Transformacija društva

Kako podsjećaju i iz Centra za sigurnosne studije BiH, ulazak BiH u Europsku uniju predstavlja proces cjelokupne transformacije našeg društva, koji bi u konačnici trebao znatno poboljšati kvalitetu života za svu populaciju, a posebno mlade generacije. Pozivajući se na posljednje istraživanje Direkcije za europske integracije (DEI) o stavovima građana o članstvu u EU i procesu integracija u EU, iz CSS-a upućuju na svojevrsni paradoks. Naime, javno mišljenje iskazuje nedvojbenu razočaranost procesima koji se u njihovo ime vode pa tako percipiraju EU integracije kao projekt koji, izgleda, služi samo političkim elitama, umjesto da donosi značajne transformacijske promjene za društvo u cjelini.

Podaci spomenutog istraživanja provedenog u srpnju ove godine upućuju na to da bi za ulazak BiH u EU trenutačno glasalo 69,9% građana, što je drastičan pad povjerenja u odnosu na rezultate iz 2022. godine, kada je podršku prijamu iskazalo 77,4% njih. Kontinuiran trend pada podrške evidentan je i u 2023. godini sa 73,3% odnosno 71,2%, kolika je bila potpora EU integracijama Bosne i Hercegovine u 2024. godini. Zanimljivo je pogledati i kako mlada populacija u BiH gleda na integraciju zemlje u EU. Kada se gleda ukupan uzorak jednog prošlogodišnjeg istraživanja nevladine organizacije KULT, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Europsku uniju. Odnosno, gotovo dvije od pet mladih osoba u potpunosti se slaže s ovom konstatacijom (38,5%). Djelomično se slaže da BiH treba biti dio EU-a 26,9% mladih. Svaka deseta mlada osoba u potpunosti se ne slaže s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se 6,3% mladih djelomično ne slaže s članstvom BiH u EU. Baš kao i kod drugih istraživanja koja uključuju ukupnu populaciju, i ovdje su uočene određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. U Federaciji BiH svaka deveta mlada osoba (11,3%) ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a. Pozitivan stav prema članstvu BiH u EU imaju tri od četiri mlade osobe, odnosno njih 73,3%. U Republici Srpskoj 28,6% mladih ne slaže se s tim da BiH treba biti članica EU-a, dok se polovina mladih, 49,3%, slaže s tim da BiH postane članica EU-a.

- Umjesto procesa integriranja koji su usmjereni u korist samih građana putem projekata iz oblasti umjetnosti, kulture, sporta, znanosti, glazbe ili biznisa, proces integracija postao je puki alat za politička nadmudrivanja, koji se koristi da bi se izvukli određeni ustupci ili preusmjerila odgovornost za evidentne neuspjehe u provedbi reformi, upozoravaju iz CSS-a.

Europska budućnost

Svjedočimo da i zakoni koji se usvoje pod klauzulom "EI" (europske integracije), zahtijevajući ubrzanu parlamentarnu prohodnost, često kasne s provedbom u praksi, poput Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ili Zakona o sprječavanju sukoba interesa na razini institucija BiH, što još više doprinosi konfuziji i padu povjerenja javnosti u cijeli proces. Iako ne treba abolirati od odgovornosti ni sami EU, koji je svojim unutarnjim pogreškama, ali i u balansiranju između stabilnosti i vrijednosti, oslabio privlačnost proširenja, prvenstvena odgovornost za europsku budućnost BiH na domaćim je političkim strukturama.

Europske integracije trenutačno nisu u fokusu ni javnosti, a ni politike u BiH. Upitno je hoće li i biti do predizborne kampanje iduće godine. Uz očit pad fokusa i same Europske unije na BiH te moguće gospodarske i političke probleme unutar Europske unije, realno je očekivati da u idućem istraživanju DEI-ja i drugih organizacija postotak onih koji u BiH podupiru članstvo u EU padne i ispod 65 posto. Upitno je onda hoće li političari u BiH, kada im europska budućnost zemlje ponovno postane prioritet, biti uopće u prilici obrnuti trend rastućeg euroskepticizma. •

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.