Jedinstveno tržište treba prilagoditi izazovima današnjice - utrci u razvoju umjetne inteligencije, hitnim klimatskim akcijama i geopolitičkom natjecanju, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu u Europskom parlamentu.
"Jedinstveno tržište ostaje naš najučinkovitiji alat ne samo za prosperitet, već i za strateški utjecaj jer s 450 milijuna ljudi i tržištem od 18 bilijuna eura, Europska unija ima moć postaviti globalni standard", rekla je von der Leyen.
Predsjednica Komisije upozorila je da "neumoljive tehnološke promjene, klimatska hitnost i geopolitičko natjecanje" pokazuju da EU nema drugog izbora nego "modernizirati i prilagoditi jedinstveno tržište izazovima današnjice". Von der Leyen je rekla da je prvi korak završiti već započeto - ukloniti prepreke jedinstvenom tržištu. Kao dio rješenja izdvojila je EU inc, jedinstveni pravni okvir za pokretanje i poslovanje tvrtki. Komisija ovim prijedlogom želi omogućiti pokretanje poslovanja i rast diljem jedinstvenog tržišta na temelju jedinstvenog skupa pravila, čime će moći izbjeći 27 različitih pravnih sustava u državama članicama.
Glavna značajka novih pravila je brza registracija poduzeća. Poduzetnici, osnivači i tvrtke moći će osnovati EU inc. tvrtku u roku od 48 sati za manje od 100 eura i bez zahtjeva za minimalnim temeljnim kapitalom. U svrhu ostvarivanja tehnološkog suvereniteta EU-a, von der Leyen je rekla da će Komisija uskoro predstaviti i Akt o čipovima 2.0 kako bi nadogradila i unaprijedila postojeći Akt o čipovima iz 2023. godine. Von der Leyen je naglasila da modernizirano jedinstveno tržište treba počivati na održivosti, neovisnosti i socijalnoj dimenziji, a u svom obraćanju istaknula je i važnost jačanja trgovinskih veza s partnerima diljem svijeta. Europska unija je ove godine zaključila i potpisala trgovinske sporazume s Indijom, Australijom, Švicarskom i Mercosurom.
Ukidanje suvišnih pravila, socijalna dimenzija
Zastupnici EPP-a založili su se na raspravi za pojednostavljenje propisa, socijaldemokrati upozorili na porast siromaštva, a zeleni zastupnici su učinkovitost jedinstvenog tržišta doveli u vezu s europskom sigurnošću.
Eurozastupnica Dolors Montserrat naglasila je na raspravi da je Europska pučka stranka predana planu "Jedna Europa, jedno tržište", ali to uključuje "pojednostavljenje propisa, uklanjanje prepreka za naše tvrtke i poduzetnike, nove trgovinske sporazume s više zemalja, jeftinu energiju za našu industriju i čvrstu predanost digitalnoj transformaciji i umjetnoj inteligenciji". Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (EPP/HDZ) upozorila je da Europa "ne koristi puni potencijal" jedinstvenog tržišta. "Ako želimo konkurentnu Europu, moramo poduzećima pružiti ono što danas najviše traže - sigurnost, predvidljivost i stabilan investicijski okvir", rekla je Brnjac. Eurozastupnica Iratxe García Pérez, predsjednica kluba zastupnika socijaldemokrata, rekla je na raspravi da su "pravila, regulative i procedure" mnogim građanima prve asocijacije na jedinstveno tržište.
"Koja je poanta najvećeg tržišta na svijetu ako milijuni Europljana ne mogu napuniti hladnjake, grijati svoje domove ili platiti račune? Jedinstveno tržište je povijesno postignuće, ali neće preživjeti 21. stoljeće ako bude pomagao samo nekolicini, a siromaštvo nastavi rasti", rekla je García Pérez.
Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (S&D/SDP) poručila je da jedinstveno tržište "neće biti uspješno ako se gradi samo za velike kompanije i njihov profit"."Europski socijalni model nije prepreka konkurentnosti. Socijalna sigurnost i zaštita radnika su ono što Europu čini snažnom. Da, potrebno je smanjiti administrativno opterećenje, ali ne na štetu radnika", dodala je Jerković Kraljić. Supredsjednica kluba zastupnika Zelenih Terry Reintke rekla je da je "dovršetak jedinstvenog tržišta naš odgovor na sigurnosne politike u Europskoj uniji u odnosu na američku ludost, rusku agresiju i kinesku konkurentnost".
Hrvatski eurozastupnik Zelenih Gordan Bosanac pozvao je na mjere veće otpornosti prema inflaciji, a glavni krivci za inflaciju su prema njemu "pohlepni međunarodni trgovački lanci, banke i telekomi koji državama poput moje Hrvatske, tržištima slabije kupovne moći, naplaćuju veće cijene nego drugim zemljama", kao i "promašeno trošenje EU fondova koje smo davali kroz program oporavka i otpornosti pa su se gradili privatni hoteli, privatne poliklinike i obnavljali bazeni umjesto da se ulagalo u osnaživanje tržišta, kupovne moći građana i antiinflatorne mjere".
Stephen Nikola Bartulica, hrvatski eurozastupnik iz redova Europskih konzervativaca i reformista rekao je na raspravi da je "stvarnost takva da Europa gubi ekonomsku utrku" i "tone u siromaštvo" svojim politikama.
"Najveći talenti sele u Ameriku, a danas najsiromašnija savezna država Mississippi ima isti standard kao jedna Njemačka. Skuplje plaćamo energiju i ako nastavimo ovim putem i dalje ćemo tonuti u, rekao bih, siromaštvo. Treba vratiti zdrav razum i povjerenje u obične ljude. Oni znaju bolje što treba činiti i kako voditi posao od neizabranih činovnika", rekao je Bartulica, član Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON).