OpenAI upozorava da bi umjetna inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, s rizikom nestanka određenih profesija, ali i mogućnošću kraćeg radnog tjedna zahvaljujući većoj produktivnosti. Prema izvješću OpenAI-a, najizloženija radna mjesta su ona u kojima se veliki dio zadataka može obavljati digitalno, analitički ili administrativno.
Među njima su:
- poslovne i financijske operacije
- računalni i matematički zadaci
- upravljački zadaci
- uredska i administrativna podrška
- arhitektura i inženjerstvo
- pravni zadaci
- umjetnost, dizajn i mediji
- znanstveni i istraživački zadaci
- prodaja
- obrazovanje i knjižničarstvo.
OpenAI procjenjuje da je oko 18 posto radnih mjesta izloženo stvarnom riziku od automatizacije, dok bi još 24 posto moglo vidjeti smanjenje broja zaposlenih. Međutim, naglašavaju da tehnička mogućnost automatizacije ne znači automatski gubitak radnih mjesta, izvještava Index.hr.
OpenAI predlaže da vlade potiču poslodavce i sindikate na pilot projekte četverodnevnog radnog tjedna od 32 sata, uz zadržavanje pune plaće. Ideja je da veća produktivnost, postignuta uz pomoć umjetne inteligencije, neće se samo prevesti u veću dobit za tvrtke, već i u konkretne koristi za radnike.
Takvi dobici mogli bi se iskoristiti za trajno skraćivanje radnog tjedna, dodavanje više slobodnih dana ili poboljšanje beneficija za zaposlenike. OpenAI također spominje mogućnost većih doprinosa za mirovine, boljeg zdravstvenog osiguranja i subvencionirane brige o djeci.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da takve promjene neće doći same od sebe. Profesorica Gina Neff sa Sveučilišta u Cambridgeu rekla je za BBC da bi ove ideje mogle funkcionirati, ali samo uz ozbiljnu promjenu političkog i poslovnog pristupa radu.