U Japanu i Južnoj Koreji raste zabrinutost zbog pouzdanosti dugogodišnjih američkih sigurnosnih jamstava. Te su sumnje dodatno osnažene oštrim odnosom Donalda Trumpa prema tradicionalnim američkim saveznicima, što u Tokiju i Seulu potiče pozive na preispitivanje dosadašnje nenuklearne politike.
Japanska zastupnica Rui Matsukawa, bivša zamjenica ministra obrane i članica sigurnosnog vijeća vladajuće Liberalno-demokratske stranke, priznaje da je još 2018. godine počela sumnjati u američku predanost obrani Japana. Sudjelujući na konferenciji u Engleskoj, svjedočila je promjeni stava europskih političara i gospodarstvenika koji su sve otvorenije tvrdili kako se Europa više ne može oslanjati isključivo na SAD. „Shvatila sam da se ni Japan ne može vječno pouzdati u američku prisutnost“, rekla je za Reuters.
Matsukawa danas otvoreno govori o „planu B“ – mogućnosti da Japan, okružen nuklearno naoružanim Kinom, Rusijom i Sjevernom Korejom, sam razvije nuklearno oružje. I dok javna potpora takvom scenariju u Japanu ostaje manja nego u Južnoj Koreji, gdje ankete pokazuju da bi tri četvrtine građana podržalo vlastiti nuklearni program, sve je više japanskih političara spremno razmotriti ublažavanje „Tri nenuklearna načela“ iz 1967. godine – obećanja da Japan neće proizvoditi, posjedovati niti dopuštati stacioniranje nuklearnog oružja na svom teritoriju.
Promjene u razmišljanju osjete se i u bilateralnim razgovorima Tokija i Washingtona. Prema informacijama bivših američkih dužnosnika, posljednjih godina raspravlja se o tome kako japanska vojska i obavještajne službe mogu podržati američke nuklearne snage u slučaju krize, pa čak i o mogućnosti nuklearnog dijeljenja prema modelu NATO-a, gdje američko oružje već desetljećima stoji u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj.
Službeno, japanska vlada odbacuje ideju o nuklearnom dijeljenju i ponavlja da neće posjedovati nuklearno oružje. Ipak, u vladajućoj stranci raste broj glasova koji smatraju da bi barem reinterpretacija postojećih načela – primjerice dopuštanjem ulaska američkih nuklearnih podmornica u japanske luke – ojačala vjerodostojnost odvraćanja.
U Južnoj Koreji rasprave su još intenzivnije. Ondje je sve veća potpora postizanju tzv. „nuklearne latentnosti“ – razvijanju tehnologije koja bi zemlji omogućila brzo sastavljanje arsenala u slučaju da američka jamstva oslabe. Mnogi analitičari u Seulu i Tokiju smatraju da je vjerodostojnost američke zaštite dodatno narušena ratom u Ukrajini, gdje Washington otvoreno pomaže, ali izbjegava izravan sukob s Moskvom. „Rusija je nuklearnim prijetnjama uspjela ograničiti vanjsku intervenciju. To je ozbiljno poljuljalo povjerenje saveznika u američko nuklearno odvraćanje“, upozorio je umirovljeni japanski admiral Tomohisa Takei.
SAD, međutim, nastavlja uvjeravati svoje azijske partnere da su američka jamstva „čelična“. Ministarstvo vanjskih poslova Japana navodi da američko savezništvo ostaje „nepokolebljivo“, dok iz Seula poručuju da je savez sa SAD-om i dalje „temelj korejske diplomacije i ključ očuvanja stabilnosti na Korejskom poluotoku“.
Ipak, dok Kina ubrzano širi svoj nuklearni arsenal, a Sjeverna Koreja razvija sve sofisticiranije balističke projektile, u Tokiju i Seulu raste nelagoda. Tema nuklearnog oružja, dosad tabu u Japanu obilježenom traumom Hirošime i Nagasakija, sve češće ulazi u političke razgovore – kao krajnja mjera u slučaju da se američki nuklearni kišobran pokaže poroznim.