Utrka za nasljednika Emmanuela Macrona pretvorila se u jednu od najnepredvidljivijih predsjedničkih kampanja u posljednjih nekoliko godina. Iako će prava kampanja početi tek na jesen, već je više od desetak političara formalno objavilo kandidaturu, a broj potencijalnih kandidata prelazi trideset. Krajnje desničarski Nacionalni raspravni odbor (RN) Marine Le Pen i Jordana Bardelle ostaje uvjerljivi favorit za ulazak u drugi krug, dok se centar i ljevica bore s dubokim podjelama. Prema posljednjim anketama, RN vodi u prvom krugu s oko 30 do 35 posto glasova. Marine Le Pen, koja je već četiri puta pokušala osvojiti predsjednički položaj, trenutačno je pod zabranom kandidature zbog presude za pronevjeru sredstava Europskog parlamenta iz ožujka 2025. godine. Presuda o žalbi očekuje se 7. srpnja 2026. – ako bude potvrđena, Le Pen će biti izbačena iz utrke, a njezin zamjenik Jordan Bardella gotovo sigurno će preuzeti kandidaturu. "Ako ne bude većih iznenađenja, RN će biti u drugom krugu", upozorava anketar Jérôme Fourquet iz instituta Ifop. "No, s ovako velikim brojem kandidata prag za ulazak u drugi krug bit će niži nego inače, što otvara vrata neočekivanim ishodima", dodaje.
Najveća noćna mora i za politički establišment i za poslovne krugove jest mogućnost drugog kruga između RN-a i krajnje ljevičarskog Jean-Luca Mélenchona. Antikapitalistički euroskeptik, koji želi izvesti Francusku iz NATO-a, već je četvrti put najavio kandidaturu i drži stabilnih desetak posto podrške. Ako se umjerena ljevica ne uspije ujediniti, Mélenchon bi mogao ponoviti scenarij iz 2022. kada je zamalo ušao u drugi krug. Da bi se to spriječilo, centar i desnica moraju se brzo ujediniti oko jednog kandidata prije travnja 2027. Ako se to ne dogodi, šanse RN-a za konačnu pobjedu značajno rastu.
U Macronovom taboru vodi se žestoka bitka između dva bivša premijera: 37-godišnjeg Gabriela Attala, koji je preuzeo stranku Renesansa, i Édouarda Philippea, gradonačelnika Le Havrea i Macronovog prvog premijera (2017.–2020.). Većina anketa daje prednost Philippeu, oko 19 do 20 posto u prvom krugu i pokazuje da bi on tijesno pobijedio Bardellu ili Le Pen u drugom krugu (51,5 % prema 48,5 %).
Attal i Philippe već su uspostavili tajni kanal komunikacije i dogovorili se da će se boriti do početka 2027., a zatim će onaj slabiji povući kandidaturu "iz osjećaja odgovornosti" kako bi spriječili drugi krug između dva ekstremizma. Obojica se nastoje distancirati od Macrona jer ih birači doživljavaju kao produžetak njegove nepopularne politike. Philippe je čak pozvao Macrona da prijevremeno odstupi, a Attal je u novoj knjizi kritizirao predsjednikovu odluku o raspisivanju prijevremenih parlamentarnih izbora 2024.
Na ljevici vlada potpuni kaos. Socijalisti (Olivier Faure), Zeleni (Marine Tondelier), Place Publique (Raphaël Glucksmann) i komunisti (Fabien Roussel) pokušavaju dogovoriti zajedničkog kandidata, ali bez većeg uspjeha. Čak je i bivši predsjednik François Hollande najavio povratak, iako s malim izgledima. Najnoviji raskol u Socijalističkoj stranci dodatno je oslabio ljevicu.
"Mnogi koji se sada kandidiraju misle 'zašto ne ja?', baš kao što je to učinio Macron 2017.", kaže Fourquet. No većina anketara očekuje da će se broj kandidata drastično smanjiti do listopada.
Pierre Jouvet, visoki socijalistički zastupnik koji podupire Faurea, rekao je da se lijevi centar mora ujediniti kako bi spriječio Mélenchona. Među mnogim predsjedničkim kandidatima ljevice je i bivši predsjednik François Hollande, koji pokušava malo vjerojatan povratak. Potraga za jedinstvom naišla je na još jedan udarac u petak kada je Faureov drugi kandidat u Socijalističkoj stranci podigao pobunu, stvarajući još jedan raskol unutar ljevice. "Zaista je komplicirano za nas biti toliko podijeljeni“, rekao je Jouvet. "Moramo prestati biti najgluplja ljevica na svijetu", dodao je.
S druge strane, RN je uspješno konsolidirao krajnje desni spektar. Čak i marginalni kandidati poput Érica Zemmoura ostaju na margini, piše Financial Times.