Ono što je trebalo biti rutinsko interkontinentalno putovanje pretvorilo se u tri minute čistog kaosa i straha. Let DL56 Delta Airlinesa, koji je 30. srpnja poletio iz Salt Lake Cityja prema Amsterdamu, ušao je u povijest kao jedan od najdramatičnijih letova ove godine. Airbus A330 dosegnuo je visinu krstarenja iznad Wyominga kada se avion iznenada počeo tresti i propadati, kao da ga je zahvatila “nevidljiva sila”, piše Spiegel.
Prema izjavama putnika, avion se prvo naglo podigao za oko 300 metara, a zatim strmoglavio gotovo 400 metara. Kolica za posluživanje, osoblje i putnici doslovno su letjeli kroz kabinu. Panika je zahvatila sve – od putnika do članova posade. Tek nakon tri minute mučne neizvjesnosti situacija se stabilizirala, ali prizor u kabini bio je jeziv: razbacana hrana i piće, oštećena oprema i putnici u šoku. Nakon prisilnog slijetanja u Minneapolisu, sedam članova posade i 18 putnika završilo je u bolnici.
Stručnjaci su potvrdili da je avion uletio u jaku turbulenciju iznad Stjenjaka – područja koje je poznato po iznadprosječnoj učestalosti ovih pojava. Turbulencije su posljedica nepravilnog kretanja zraka, a mogu nastati zbog mlaznih struja, grmljavine ili jakih zračnih struja u planinama. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju ove uvjete, pa su nagle i snažne turbulencije sve češće.
Gdje su najopasnija područja?
- Sjedinjene Države: Stjenjaci i područja s izraženim vremenskim promjenama.
- Europa: Alpe su glavno žarište, a opasnosti vrebaju i na transatlantskim rutama, posebno zimi zbog snažnih mlaznih struja.
- Južna Amerika: Najturbulentnije rute na svijetu prolaze preko Anda. Let Santiago – Mendoza posebno je poznat po ekstremnim zračnim udarima.
Prema BBC-u, svake godine zabilježi se oko 5000 incidenata snažnih turbulencija na globalnoj razini. Iako su moderni zrakoplovi konstruirani da izdrže i ekstremne uvjete, najveća opasnost prijeti – putnicima. Oni koji nisu vezani pojasevima mogu biti teško ozlijeđeni, pa čak i smrtno stradati, udarcima u strop ili sjedala.
Stručnjak za mehaniku fluida Ignácio Gallego-Marcos objašnjava: “Komercijalni zrakoplovi napravljeni su da prežive i najgore turbulencije. Ono što spašava živote nisu čelična krila, već sigurnosni pojasevi. Putnici bi uvijek trebali biti barem labavo vezani, jer turbulencija može doći i bez upozorenja”.
Prema svjedočanstvima, 30. srpnja nije bilo vremena za pripremu. Putnici i članovi posade koji nisu bili vezani završili su razbacani po kabini, dok su oni koji su imali zategnute pojaseve prošli uglavnom bez ozljeda.