Pentagon je naredio američkom Središnjem zapovjedništvu da dovrši pripreme za mogući nastavak velikih borbenih operacija u Iranu, doznaje Axios od američkih dužnosnika. Nalog je izdan prije nekoliko dana, no to ne znači da je predsjednik Donald Trump već donio odluku o napadu, niti je određen datum za početak operacije.
Ipak, riječ je o ozbiljnom signalu da Washington ponovno razmatra mogućnost velike vojne akcije protiv Irana. Prema američkim i izraelskim izvorima na koje se poziva Axios, ako Trump odluči nastaviti rat, operacije bi mogle uključivati masovne zračne udare na iransku energetsku infrastrukturu, druge ključne infrastrukturne objekte i nuklearna postrojenja.
Upravo bi takav razvoj događaja mogao ponovno snažno pogoditi cijene nafte, a posredno i cijene goriva u Europi i Hrvatskoj. Axios navodi da bi obnova rata u sljedeća tri do četiri tjedna mogla imati i političke posljedice u SAD-u jer bi novi sukob vjerojatno podigao cijene nafte. U SAD-u se približavaju izbori za Kongres, a američki i izraelski izvori procjenjuju da nije isključeno da bi do nove velike operacije moglo doći prije izbora. Unatoč naredbi Pentagona, američka vojska zasad samo priprema opcije. "Posao Ministarstva obrane je razviti i predsjedniku predstaviti vojne opcije", rekao je dužnosnik Pentagona za Axios. Iz Bijele kuće poručuju da Trump u svakom trenutku ima sve opcije na stolu. "Predsjednik Trump drži sve karte i učinit će ono što je najbolje za Sjedinjene Države", rekao je dužnosnik Bijele kuće za Axios, dodajući da su američke pozicije snažne zbog kontrole nad Hormuškim tjesnacem i pritiska na iransko gospodarstvo.
Prema Axiosu, Trumpov tim za nacionalnu sigurnost sastao se u petak u Camp Davidu na višesatnom sastanku. Jedan izraelski dužnosnik rekao je da je dio razgovora bio posvećen upravo mogućem nastavku velikih borbenih operacija u Iranu. Američki državni tajnik Marco Rubio nakon sastanka rekao je da se razgovaralo o dugoročnom planiranju vanjske politike. Istodobno su diplomatski pregovori između SAD-a i Irana zapeli. Katarski posrednici još čekaju odgovor Teherana na američki protuprijedlog koji uključuje zahtjeve povezane s iranskim nuklearnim programom. Prema drugom izraelskom dužnosniku s kojim je razgovarao Axios, razgovori o mogućem nastavku velikih vojnih operacija postaju sve intenzivniji. Ipak, procjena izraelske strane jest da mogućnost takvog napada prije američkih izbora trenutačno nije velika, premda je ne isključuju. Nakon izbora, tvrdi isti izvor, vjerojatnost bi znatno porasla.
Dodatni znak promjene situacije je i ponovno intenziviranje kontakata između Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Trump i Netanyahu razgovarali su u srijedu, samo nekoliko dana nakon prethodnog telefonskog razgovora. To je njihova druga komunikacija u kratkom razdoblju nakon višotjednog razdoblja u kojem su, prema Axiosu, razgovarali vrlo malo. Razgovor se dogodio nakon što je Netanyahu održao sastanak sa svojim timom za nacionalnu sigurnost na kojem je jedna od tema bio Iran. Netanyahu je u ponedjeljak razgovarao i s Rubiom. Ako bi došlo do nove velike operacije, ona bi, prema izvorima Axiosa, najvjerojatnije uključivala zajedničko djelovanje SAD-a i Izraela, uz sudjelovanje izraelske vojske.
Izraelski dužnosnici za Axios tvrde da je iranski režim nakon prethodnih napada u izrazito teškom položaju i da bi mogao pokušati napasti prvi. Prema njihovim riječima, Iran je već pretrpio dva iznenadna napada i ne želi doživjeti treći. Problem je što bi nova velika američko-izraelska operacija gotovo sigurno izazvala iranski odgovor. Izraelski izvori očekuju mogućnost da bi Iran u slučaju novog napada ispalio stotine balističkih projektila prema Izraelu. To bi sukob ponovno moglo proširiti izvan samog Irana i Izraela te dodatno ugroziti energetsku infrastrukturu i pomorske rute u regiji.
Već sama mogućnost nove eskalacije povećava pritisak na tržište nafte. Ako bi u novom sukobu bili pogođeni iranska naftna postrojenja ili ključne pomorske rute, tržište bi moglo reagirati naglim rastom cijena barela. Posebno je važan Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine naftom. Svaki ozbiljniji poremećaj plovidbe tim pravcem povećao bi zabrinutost zbog opskrbe i mogao dodatno podići cijenu sirove nafte. Za hrvatske vozače to bi značilo novi pritisak na cijene benzina i dizela. Međutim, koliko bi se eventualni rast cijene nafte prelijevao na hrvatske benzinske postaje, ovisilo bi i o Vladinoj regulaciji maloprodajnih cijena.