Maslac ima bogatu aromu i mnogima je nezamjenjiv na kruhu, dok se margarin često ističe kao biljna i zdravija alternativa. No pitanje što je bolji izbor nije tako jednostavno jer oba proizvoda imaju svoje prednosti i nedostatke. Maslac se proizvodi od kravljeg mlijeka ili mliječne masti i sadrži više od 80 posto masti. Velik dio čine zasićene masne kiseline, zbog čega je godinama bio na lošem glasu, osobito zbog mogućeg utjecaja na razinu “lošeg” LDL kolesterola. Novija istraživanja ipak pokazuju da na kolesterol ne utječe samo prehrana, nego i genetika, način života i metabolizam. Ipak, zbog visoke kalorijske vrijednosti, maslac bi trebalo jesti umjereno, piše t-online.
Margarin se, s druge strane, uglavnom proizvodi od biljnih ulja poput repičinog, suncokretovog, lanenog, sojinog ili maslinovog ulja. Stručnjaci Njemačkog društva za prehranu i Stiftung Warentesta navode da margarin u pravilu ima povoljniji profil masnih kiselina od maslaca, osobito ako je napravljen od kvalitetnih biljnih ulja. Takvi margarini mogu sadržavati omega-3 i omega-6 masne kiseline, koje se povezuju s povoljnim učinkom na krvni tlak, zgrušavanje krvi i zdravlje srca.
No ni margarin nije automatski zdrav izbor. Neki proizvodi sadrže veće udjele kokosova ili palmina ulja, koji su bogati zasićenim mastima. Zato pri kupnji treba pogledati tablicu nutritivnih vrijednosti i birati margarin s manje zasićenih masnih kiselina te s većim udjelom kvalitetnih biljnih ulja.
Razlika je i u sastavu. Maslac smije sadržavati znatno manje dodataka, uglavnom vodu, sol, beta-karoten i bakterije mliječne kiseline. Margarin, ovisno o proizvodu, može sadržavati vodu, sol, emulgatore, konzervanse, arome, bojila, sirutku, jogurt ili dodane vitamine. Upravo zato vrijedi čitati deklaracije i usporediti sastav različitih proizvoda.
Kod oba proizvoda spominju se i mogući tragovi onečišćenja. Testiranja njemačkih potrošačkih organizacija pokazala su da su i pojedini maslaci i margarini sadržavali ostatke mineralnih ulja, dok se kod margarina zagađivači mogu pojaviti tijekom prerade biljnih ulja. Dobra je vijest da transmasne kiseline, koje su se nekada povezivale s proizvodnjom margarina, danas u europskim proizvodima više nisu uobičajen problem.
Za osobe s povišenim masnoćama u krvi stručnjaci češće preporučuju margarin bogat polinezasićenim masnim kiselinama. Ipak, najvažnija je mjera. Nutricionisti savjetuju da se i maslac i margarin koriste štedljivo, u tankom sloju, jer oba proizvoda mogu znatno povećati dnevni unos kalorija.
Maslac i punomasni margarin sadrže oko 80 posto masti i približno 700 kilokalorija na 100 grama. Margarini s manjim udjelom masti i više vode imaju oko 40 posto masti i otprilike 400 kilokalorija na 100 grama, pa mogu biti lakši izbor za one koji paze na unos energije.
Zaključak je da margarin, ako je kvalitetnog sastava, može biti povoljniji izbor za zdravlje srca, dok maslac ima prednost jednostavnijeg sastava i okusa koji mnogi preferiraju. Najbolje je ne pretjerivati ni s jednim ni s drugim, nego ih koristiti umjereno i povremeno mijenjati drugim namazima. Kao alternativa mogu poslužiti krem sir, humus, avokado ili pesto. Ti namazi mogu donijeti više raznolikosti u prehranu, a često i povoljniji nutritivni profil, ovisno o sastavu i količini.