Štruca kruha može izgubiti gotovo svu svježinu već nakon dva ili tri dana. Sredina postaje tvrda i suha, korica gubi hrskavost, a u nepovoljnim uvjetima može se pojaviti i plijesan. Iako mnogi smatraju da su hladnjak ili kutija za kruh najbolja mjesta za njegovo čuvanje, profesionalni pekari upozoravaju da to nije uvijek točno. Štoviše, postoji jednostavnije rješenje koje može pomoći da kruh dulje zadrži svoju teksturu i okus.
Prema preporukama stručnjaka za pekarstvo, najbolje mjesto za čuvanje kruha tijekom nekoliko dana zapravo je suh i taman kuhinjski ormarić ili smočnica, u kojima vlada odgovarajuća sobna temperatura. Pritom nije važna samo lokacija na kojoj se kruh nalazi nego i način na koji je zapakiran, piše Dnevno.hr.
Zašto kruh tako brzo gubi svježinu?
Čuvanje kruha zahtjevnije je nego što se na prvi pogled čini jer je potrebno istodobno zadovoljiti dva naizgled suprotstavljena uvjeta. S jedne strane, kruh ne smije biti izložen presuhom zraku jer tada brzo gubi vlagu, zbog čega sredina postaje tvrda i mrvičasta. S druge strane, prevelika količina vlage omekšava koricu i stvara povoljne uvjete za razvoj plijesni.
Upravo je zbog toga važno ne zatvarati svježe pečenu štrucu u nepropusnu plastičnu vrećicu, osobito dok je još topla.
Naime, kruh tijekom hlađenja otpušta vodenu paru. Ako se nalazi u zatvorenoj vrećici ili posudi koja ne propušta zrak, vlaga ostaje zarobljena oko njega. Posljedica je korica koja brzo gubi hrskavost, a povećava se i mogućnost pojave plijesni.
Zato postoji jedno osnovno pravilo kojeg bi se trebalo pridržavati: kruh prije spremanja uvijek treba ostaviti da se potpuno ohladi.
Hladnjak može usporiti pojavu plijesni, ali ima jednu veliku manu
Hladnjak se mnogima čini kao logično mjesto za čuvanje namirnica, pa tako i kruha. Niske temperature doista usporavaju razvoj brojnih mikroorganizama, među kojima je i plijesan. Međutim, kada je riječ o očuvanju svježine, hladnjak ima značajan nedostatak jer ubrzava proces starenja kruha.
Pritom nije riječ samo o isušivanju. Tijekom skladištenja dolazi do promjena u strukturi škroba, a jedan od ključnih procesa koji pritom sudjeluje naziva se retrogradacija.
Tijekom pečenja molekule škroba pod utjecajem vode i visoke temperature mijenjaju svoju strukturu. Nakon što se kruh ispeče, te molekule ponovno počinju stvarati čvršću strukturu. Zbog toga sredina kruha postupno postaje tvrđa, suša i sklonija mrvljenju.
Istodobno se mijenja i korica. Umjesto karakteristične hrskavosti, postaje mekana i žilava. Taj se proces posebno brzo odvija na temperaturama kakve vladaju u hladnjaku.
Zbog toga hladnjak nije najbolji izbor ako želite da kruh tijekom nekoliko dana zadrži svoj izvorni okus, teksturu i svježinu. Iako može usporiti razvoj nekih mikroorganizama, njegova temperatura ubrzava promjene zbog kojih kruh brže postaje tvrd i neugodan za konzumaciju.
Ni kutija za kruh nije uvijek najbolje rješenje
Kutija za kruh može biti praktičan izbor, ali njezina učinkovitost uvelike ovisi o konstrukciji, ventilaciji i uvjetima koji vladaju u njezinoj unutrašnjosti.
Ako je potpuno zatvorena i ne omogućuje odgovarajuću cirkulaciju zraka, u njoj se može nakupljati vlaga. Zbog toga korica postaje žilava, a povećana vlažnost istodobno pogoduje razvoju plijesni.
Važno je i redovito održavati čistoću kutije. Ne bi je trebalo pretrpavati, a mrvice i ostatke starog kruha potrebno je uklanjati kako bi prostor u kojem se čuva nova štruca ostao čist.
Posebno je važno izbjegavati spremanje toplog ili vrućeg kruha u zatvorenu kutiju. Dok se hladi, kruh ispušta vodenu paru, koja se u zatvorenom prostoru zadržava i nakuplja. Zbog toga se preporučuje pričekati da se štruca potpuno ohladi prije nego što je odložite u kutiju.
Ova mjesta u kuhinji mogu ubrzati kvarenje kruha
Postoji nekoliko mjesta na kojima kruh nikako ne bi trebalo držati ako želite što dulje sačuvati njegovu kvalitetu.
Sunčana kuhinjska radna površina ili prozorska daska nisu dobar izbor jer se kruh ondje zagrijava i ubrzano gubi kvalitetu. Jednako tako, treba ga držati podalje od štednjaka, pećnice i radijatora. Izloženost visokim temperaturama značajno ubrzava isušivanje.
Problem može predstavljati i vlažan kuhinjski ormarić. Povećana količina vlage u takvom prostoru stvara uvjete koji pogoduju razvoju plijesni, pa ga je bolje izbjegavati.
Ni hermetički zatvorene plastične vrećice nisu idealne, osobito ako u njih spremate još topao ili vlažan kruh. Takvo pakiranje zadržava vodenu paru, zbog čega korica vrlo brzo gubi hrskavost.
Gdje je onda najbolje čuvati kruh?
Ako planirate pojesti štrucu tijekom sljedećih nekoliko dana, najbolje ju je držati na suhom i tamnom mjestu, pri sobnoj temperaturi. Idealni uvjeti podrazumijevaju temperaturu između 15 i 20 stupnjeva Celzija.
Profesionalni pekari kao jedno od najboljih rješenja preporučuju zatvoreni kuhinjski ormarić ili smočnicu, pod uvjetom da nisu izloženi izvorima topline i vlage.
Dobra alternativa može biti i kutija za kruh, ali važno je da bude čista, suha i da omogućuje odgovarajuću cirkulaciju zraka.
Jednako važan kao mjesto čuvanja jest i izbor ambalaže. Umjesto plastičnih vrećica, preporučuju se lanene ili pamučne vrećice. Prirodna tkanina može usporiti prebrzo isušivanje kruha, a istodobno omogućuje prolazak zraka, odnosno kruhu dopušta da „diše“.
Na taj se način lakše održava ravnoteža između zadržavanja potrebne količine vlage u sredini kruha i uklanjanja njezina viška, koji bi mogao pogodovati nastanku plijesni.
Jednostavan trik za već načetu štrucu može pomoći u očuvanju svježine
Ako ste već počeli jesti kruh, postoji jednostavan način na koji možete usporiti gubitak vlage na mjestu na kojem ste ga prerezali.
Dovoljno je štrucu postaviti tako da rezana strana bude okrenuta prema dolje. Primjerice, možete je položiti na čistu dasku za rezanje. Na taj način izložena sredina dolazi u manji kontakt sa zrakom i sporije gubi vlagu.
Iz istog razloga nije preporučljivo unaprijed narezati cijelu štrucu ako je ne namjeravate odmah pojesti. Što je veća površina kruha izložena zraku, to će se brže mijenjati njegova tekstura i svježina.
Drugim riječima, bolje je rezati samo onoliko kruha koliko vam je potrebno za obrok, a ostatak štruce ostaviti cijelim.
Zamrzivač je puno bolje rješenje od hladnjaka
Ako ste kupili veću količinu kruha i znate da ga nećete uspjeti pojesti tijekom nekoliko dana, najbolje je rješenje zamrzavanje.
Prije nego što kruh spremite u zamrzivač, potrebno ga je potpuno ohladiti. Nakon toga praktično ga je narezati na kriške i podijeliti u manje porcije. Kriške zatim treba dobro zapakirati i spremiti u zamrzivač.
Najveća prednost takvog načina čuvanja jest mogućnost da svaki put izvadite samo onoliko kruha koliko vam je potrebno. Pojedinačne kriške možete odmrznuti na sobnoj temperaturi ili ih jednostavno podgrijati u tosteru.
Tako ne morate svaki put odmrzavati cijelu štrucu kada poželite nekoliko kriški, a ostatak kruha može ostati u zamrzivaču do sljedeće upotrebe.
Jedno pravilo rješava najveći problem
Ako kruh namjeravate pojesti tijekom sljedećih nekoliko dana, držite ga na suhom i tamnom mjestu pri sobnoj temperaturi, dalje od izvora topline i vlage. Kuhinjski ormarić ili smočnica pritom su među najboljim izborima.
Ako ga želite sačuvati na dulje razdoblje, odlučite se za zamrzivač. Hladnjak, unatoč tome što može usporiti razvoj pojedinih mikroorganizama, nije idealan za očuvanje svježine jer ubrzava retrogradaciju škroba, zbog koje kruh postaje tvrd, suh i mrvičast.
Najvažnije je, dakle, pronaći mjesto na kojem kruh neće biti izložen ni previše suhom zraku ni prekomjernoj vlazi. Za kratkotrajno čuvanje najbolji su suhi i tamni kuhinjski ormarić ili smočnica, uz odgovarajuće pakiranje, dok je za dulje skladištenje zamrzivač praktičnije i kvalitetnije rješenje.
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga