Više zelenila u blizini doma povezano je s 20 posto nižim rizikom za razvoj demencije, pokazali su rezultati novog istraživanja koje su proveli znanstvenici Instituta Karolinska i Sveučilišta u Stockholmu. Rezultati ukazuju na to da je neposredno okruženje doma važan čimbenik u stvaranju uvjeta koji podupiru zdravlje mozga i zdravo starenje, rekla je Cecilia Stenfors, voditeljica istraživanja i jedna od autorica studije objavljene u publikaciji Alzheimer‘s & Dementia.
Kako djeluje
Studija je obuhvatila gotovo 3000 sudionika koje su istraživači pratili tijekom šesnaest godina. Evidentirali su količinu vegetacije u okruženju njihovih domova te su pratili kognitivno zdravlje sudionika i razvoj demencije, piše Živim.hr.
Na temelju dobivenih podataka utvrdili su da život u blizini zelenih površina, čini se, ima zaštitni učinak protiv demencije. Ta je povezanost bila najizraženija kada je zelenilo bilo u neposrednoj blizini stana ili kuće, unutar stotinu metara, a slabjela je kako se udaljenost zelenih zona od doma povećavala.
Autori su naveli nekoliko razloga zbog kojih zelene površine mogu utjecati na rizik od demencije. Kreću se od izravnih čimbenika, poput smanjenja stresa, do poticanja ponašanja korisnih za zdravlje, uključujući kvalitetniji san, tjelesnu aktivnost te društvenu stimulaciju i povezanost.
- Prirodno okruženje i zelenilo mogu pridonijeti psihološkoj obnovi, smanjiti stres i poboljšati osjećaj dobrobiti - izjavila je Stenfors. - Zelene površine također mogu neizravno pridonijeti zdravlju štiteći ljude od štetnih utjecaja iz okoliša, kao što su prometna buka, onečišćenje zraka i ekstremne vrućine.
Planiranje naselja
U Europskoj uniji je 2025. godine s demencijom, prema procjenama, živjelo devet milijuna ljudi, a predviđa se da će ta brojka do 2050. porasti na više od 14 milijuna. Prema riječima autora studije, porast ukazuje na potrebu za novim strategijama, poput održivog urbanog planiranja koje podupire zdravlje mozga.
- Pri planiranju i razvoju naših gradova i stambenih okruženja treba uzeti u obzir i zdravlje mozga - rekla je Stenfors. - Zelene površine u blizini naših domova mogu biti zajednički resurs za javno zdravlje, prilagodbu klimatskim promjenama i bioraznolikost.
Kako bi se to postiglo, važno je zaštititi postojeće raslinje, ali i stvoriti zeleno okruženje koje je pristupačno i upotrebljivo za ljude različitih potreba i sposobnosti, istaknuli su autori studije.