Studija koja je godinama pratila više od 112.000 ljudi i sadržaj svakog njihova obroka otkrila je povezanost između konzumacije osam uobičajenih konzervansa iz hrane i povećanog rizika od visokog krvnog tlaka ili kardiovaskularnih problema. Autori istraživanja, objavljenog u časopisu European Heart Journal, pozivaju da se bolje odvagnu rizici i koristi aditiva koji se koriste za produljenje roka trajanja hrane. Upozoravaju da, iako su neophodni kako bi se izbjeglo bacanje hrane i kako bi se zdrava hrana učinila dostupnijom, oni također mogu biti štetni za zdravlje, piše Živim.hr.
Koji su to konzervansi
Osam razmatranih aditiva ima antioksidativni učinak, odnosno inhibira rast gljivica i bakterija na hrani. To su:
- kalijev sorbat (E202), koji se nalazi, na primjer, u mliječnim proizvodima, koncentriranim voćnim sokovima, nadjevima i kremama te sušenom voću;
- kalijev metabisulfit (E224), koristi se u voćnim konzervama i vinu;
- natrijev nitrit (E250), natrijev askorbat (E301) i natrijev eritorbat (E316), koji se koriste u prerađenim mesnim proizvodima;
- askorbinska kiselina (E300), vitamin C koji se koristi kao aditiv za hranu, pomaže u očuvanju prirodne boje hrane i često se dodaje prerađenom voću i povrću;
- limunska kiselina (E330), koja se obično koristi u gaziranim bezalkoholnim pićima, slatkišima, narezanim sirevima;
- ekstrakt ružmarina (E392), koji se nalazi, na primjer, u biljnim uljima i namazima na bazi orašastih plodova.
Oni koji su u studiji konzumirali najveće količine ovih tvari imali su 24 % povećan rizik od razvoja visokog krvnog tlaka (što povećava rizik od događaja poput moždanog i srčanog udara). Jedna od tih tvari, askorbinska kiselina (E300), kemijski oblik vitamina C koji se koristi kao aditiv za hranu, nosila je 15 % povećan rizik od kardiovaskularnih problema.
Nije uobičajena studija o ultraprerađenoj hrani
Istraživanje je provela skupina nutricionističkih epidemiologa sa Sveučilišta Sorbonne Paris Nord na sudionicima kohortne studije NutriNet-Santé, online ankete pokrenute 2009. godine kako bi se razumjela veza između prehrane i ljudskog zdravlja. Jedna od prednosti studije su detaljne bilješke o obrocima: sudionici su praćeni 7-8 godina, a neki od njih unijeli su opise oko 100 obroka, uključujući ne samo vrste hrane već i marke.
- To nam je omogućilo da isključimo mogućnost da je negativan učinak na krvni tlak i kardiovaskularno zdravlje posljedica činjenice da je visoko prerađena hrana ili ultraprerađena hrana, poput žitarica za doručak ili čipsa, općenito bogatija konzervansima.
Veza između konzervansa i zdravstvenih rizika ostala je ista čak i nakon što su uzeti u obzir drugi čimbenici, poput uloge crvenog mesa ili je li hrana bila povrće ili brza hrana. Ukratko, nije bilo važno u kojoj vrsti hrane su se konzervansi nalazili: čak štoviše, otprilike polovica proizvoda koji sadrže askorbate (vrsta aditiva povezana s kardiovaskularnim rizikom) bilo je prerađeno voće ili povrće.
Prednosti i nedostaci
Eksperimentalne studije u laboratoriju i na životinjama sugeriraju da ovi konzervansi imaju negativne učinke na kardiovaskularno zdravlje i metabolizam. Stoga se nameće pitanje što bismo trebali učiniti i kako se možemo zaštititi.
- Jedenje hrane bez konzervansa je nemoguće i moramo prepoznati da te tvari omogućuju većem broju ljudi pristup zdravoj hrani, važnoj za kardiovaskularno zdravlje, poput voća i povrća (čak i ako je konzervirano). S druge strane, činjenica da su potrošači stalno izloženi tim tvarima, putem onoga što piju i jedu, sugerira da nadležna tijela trebaju ponovno procijeniti njihovu sigurnost. U međuvremenu, možemo dati prednost svježoj, minimalno prerađenoj hrani kad god je to moguće - poručuju autori studije.