„Tragovima našega postojanja – projekti i nacrti katoličkih sakralnih objekata u BiH“ naziv je izložbe koja će u sklopu Mostarskoga proljeća 2026. - XXVIII. Dana Matice hrvatske biti otvorena u utorak 12. svibnja u 19 sati u kripti Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru. Ovaj po mnogočemu vrijedan događaj, posebice kada je riječ o povijesnom kontekstu, priređuje Arhiv Bosne i Hercegovine.
Ovu raritetnu izložbenu i knjišku prezentaciju vjerojatno najvažnijih povijesnih identitetskih temelja Hrvata u BiH, a nakon dugog i mukotrpnog istraživanja u Arhivu Bosne i Hercegovine i drugdje, priređuje dvoje znanstvenika-istraživača, djelatnika Arhiva BiH, prof. Sandra Biletić, viša arhivistica, i prof. dr. sc. Šimun Novaković, arhivski savjetnik.
Kako navode iz Arhiva BiH, izložba je svakako povijesna budući da se dosad na jednome mjestu nikada nije našlo ovoliko znanstveno istraženih podataka s kompetentnim autorskim deskripcijama.
– Nemoguće je napisati povijest bilo kojega našega mjesta, institucije, događaja ili bilo kojega drugoga društvenoga fenomena bez uvida u gradivo Arhiva BiH. Stoga, s pravom možemo reći da Arhiv BiH predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih institucija hrvatskog, ali i drugih naroda koji žive u BiH. Nažalost, navedeno je još uvijek manje poznato široj javnosti. Vođeni željom da se takva slika o Arhivu BiH barem djelomice izmijeni, a ujedno ukaže na bogatstvo hrvatske sastavnice bosanskohercegovačke povijesti, tražili smo najpogodniji način kako široj javnosti ukazati na bogatstvo gradiva koje se čuva u Arhivu BiH. Budući da je gradivo preobimno, slojevito, tematski i vremenski raznovrsno, morali smo se odlučiti prikazati samo jedan segment arhivskog gradiva i samo dio te hrvatske sastavnice bosanskohercegovačke povijesti – ističu autori Biletić i Novaković u izložbenome predgovoru.
Arhiv BiH ovu je izložbu, koja će se naći pred mostarskom publikom, priredio nakon provedenih višegodišnjih i opsežnih istraživanja, najprije u vlastitim arhivskim fondovima, a potom i u svim ostalim relevantnim crkvenim i javnim arhivima u BiH.
Recenziju potpisuju dr. fra Robert Jolić, arhivar Hercegovačke franjevačke provincije, i prof. dr. sc. Miroslav Malinović s Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, dok je kratki osvrt na povijest Katoličke crkve u BiH priredio mons. dr. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski.
Uz izložbu je otisnut i prateći katalog, a na oko 150 izložbenih panoa predstavljene su sve župe koje danas pripadaju jednoj od triju bosanskohercegovačkih (nad)biskupija, odnosno dviju franjevačkih provincija.
– U izložbu smo uvrstili i parohije Bosanskohercegovačkog grkokatoličkog vikarijata Križevačke eparhije koje djeluju na području BiH. Ovisno o pronađenom gradivu, neke su župe predstavljene na zajedničkim panoima, dok su druge, iako danas na njihovu području ne živi veći broj katolika, predstavljene samostalno. Župe se najprije predstavljene povijesnim prikazom, a potom projektima i nacrtima sakralnih objekata s njihova područja. Ispod svakog projekta, nacrta i fotografije nalaze se podaci odakle je navedeni sadržaj preuzet - navode iz Arhiva Bosne i Hercegovine.
Dodaju i kako je bitno napomenuti da su svi povijesni podaci o biskupijama i provincijama preuzeti sa službenih internetskih portala navedenih crkvenih institucija, a o župama iz monografije „Stanje katoličkih župa“ (Sarajevo, 2011.). Nacrti crkava su preuzeti iz karata poznatoga hrvatskog kartografa, Varaždinca Nikole Badankovića, koji je velik dio svog života proživio u Sarajevu gdje je bio i tijekom ratne opsade toga grada od 1992. do 1995. godine.
- Posebno je hvalevrijedna bila njegova marljivost i ljubav prema crtanju karata koje za Crkvu u Bosni i Hercegovinu imaju svoju posebnu vrijednost. Božja je providnost htjela da na taj način upozna brojne naše župe, a samim time i život Crkve i ljudi na prostorima diljem Bosne i Hercegovine - napisao je, među ostalim, kardinal Vinko Puljić, tadašnji vrhbosanski nadbiskup, danas vrhbosanski nadbiskup u miru, u povodu smrti kartografa Nikole Badankovića, 10. studenog 2020. u Zagrebu.
Iz Arhiva BiH napominju i kako su u manjem obujmu korišteni i neki drugi izvori, a popis svih izvora i korištene literature priloženi su na završnom panou, odnosno katalogu izložbe.