Kolumna

Već 1576 dana Federacija BiH čeka novu Vladu. Slijedi li rasplet ili pak novi zaplet

Već 1576 dana Federacija BiH čeka novu Vladu. Slijedi li rasplet ili pak novi zaplet
31.01.2023.
u 07:00
Bez kooperativnosti SDA ne može se uspostaviti vlast u Federaciji, a HDZ i njegovi sarajevski partneri, čiji se naziv mijenja ovisno o broju stranaka koje sudjeluju u toj koaliciji ("trojka", "šestorka", "sedmorka", "osmorka"), tvrde da ne žele SDA za partnera
Pogledaj originalni članak

Nije Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj se mnogo toga može predvidjeti. Još manje su šanse prognozirati epilog određenih političkih procesa. Za neke, koji su se događali i prije i poslije izbora, ipak se može kazati - očekivano.

Za one koji ne prate političko stanje u BiH, evo kratkog opisa trenutačnog stanja. Pobjednička hrvatska stranka (HDZ BiH) i srpska (SNSD) sa svojim nacionalnim koalicijskim partnerima dogovorile su formiranje vlasti sa skupinom bošnjačkih i tzv. građanskih stranaka iz Sarajeva, čiju okosnicu čine SDP, Naša stranka te Narod i pravda. Unatoč razmiricama unutar ove sarajevske probošnjačke koalicije, imenovano je Vijeće ministara BiH, državna vlada s vrlo limitiranim ovlastima. Vodeća bošnjačka stranka SDA nekako je "progutala" poraz na državnoj razini, ali neće tek tako dopustiti uspostavu vlasti bez sebe u entitetu Federacija BiH jer jedina u bošnjačkom Klubu Doma naroda ima kvalificiranu većinu za kandidiranje dopredsjednika Federacije iz bošnjačkoga naroda. Kako bez njegova pristanka nema imenovanja nove entitetske Vlade, došlo se do nove pat-pozicije u provedbi rezultata izbora. Bez kooperativnosti SDA ne može se uspostaviti vlast u Federaciji, a HDZ i njegovi sarajevski partneri, čiji se naziv mijenja ovisno o broju stranaka koje sudjeluju u toj koaliciji ("trojka", "šestorka", "sedmorka", "osmorka"), tvrde da ne žele SDA za partnera. K tomu, upitno je koji bošnjački blok kontrolira srpski Klub. Bude li to SDA, još će više ojačati svoju poziciju.

I možda baš ovakav razvoj situacije (ni)je bilo moguće predvidjeti, ali da će BiH u nekoj fazi provedbe izbornih rezultata zapasti u krizu ili blokadu, vrlo je očekivano. Oni koji prate procese u BiH, sjetit će se da uspostava vlasti u BiH nikada nije išla glatko. Na imenovanje Vijeća ministara BiH (državna vlada) čekalo se i 495 dana. Nakon izbora 2018. godine entitetska Vlada Federacije još nije ni uspostavljena (1576 dana), baš kao ni Vlada jedne od najvažnijih županija - Hercegovačko-neretvanske. Nekada su, pak, problem rješavali stranci. Hrvati se i danas sjećaju famoznog tumačenja matematike po kojem je pet trećina od 17. Zahvaljujući toj računici visokog predstavnika međunarodne zajednice, Hrvati su preglasani u Domu naroda i ostali su bez legitimnih predstavnika u vlasti od 2011. do 2015. Ako se takvim metodama izbaci većinski bošnjačka biračka volja, legalizirat će se neprincipijelne matematičke kombinacije koje će u budućnosti biti pogubne za Hrvate.

Visoki predstavnik, a sada je to Nijemac Christian Schmidt, i dalje ima velike ovlasti te može različitim odlukama deblokirati procese uspostave vlasti. Međutim, čini se da on nije spreman na to, pa javno poručuje sarajevskoj koaliciji okupljenoj oko SDP-a - "dogovorite se sa SDA". Teško je očekivati da ga poslušaju jer, kako vrijeme odmiče, sve se teže dogovaraju i sami sa sobom. No, iznenađenja su u BiH moguća pa ni tu opciju ne treba unaprijed odbaciti.

Amerikanci i Europljani vrlo se jasno ponašaju u postizbornom razdoblju u BiH. Otvoreno pokazuju da očekuju uspostavu stabilne i funkcionalne vlasti koja će donijeti stabilnost. U situaciji kada se suočavaju s ratom u Ukrajini, EU i SAD-u najmanje treba nestabilna BiH. Zato će sve političke strane u BiH biti pod snažnim zapadnim pritiskom da riješe ovu pat-poziciju te, nakon državne, uspostave i stabilnu federalnu vlast.

Neka vrsta kohabitacije je, čini se, neizbježna. Hoće li ona biti samo simbolička ili stvarna, tek će se vidjeti. U politologiji se kohabitacija koristi kao naziv za politički odnos dvaju nositelja izvršne vlasti koji pripadaju različitim političkim blokovima ili strankama. Ona podrazumijeva njihov nužan "institucionalni suživot" (coexistence institutionnelle) u kreiranju zajedničkih politika u kojima dijele ovlasti. Ustavna struktura BiH i raspodjela političke moći takva je da zapravo nakon svakih izbora biva uspostavljena neka vrsta kohabitacije. Na državnoj razini biraju se tri člana Predsjedništva BiH, dva doma državnog Parlamenta i Vijeće ministara. Izbor nekih od tih tijela izravno ovisi o odlukama entitetskih parlamenata, u kojima se većine nikada ne mogu poklapati. Jer u Narodnoj skupštini RS-a dominiraju srpske nacionalne stranke, a u Parlamentu FBiH bošnjačke i hrvatske.

I tako je kohabitacija ili institucionalni suživot realnost BiH već desetljećima. Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sloveniji možda je takva situacija neobična i generira probleme. U BiH je taj institucionalni suživot neminovnost. Sve je izvjesnije da će tako biti i tijekom ovog mandata. Latinska riječ "cohabitatio" znači zajedničko stanovanje. Dakle, još samo da, uz institucionalni, zaživi istinski suživot među njezinim narodima, a ponajprije političarima koji se ne vole, ali stanuju u istom domu. Kuća im čak nije ni tijesna, ali problem je što je često "čeljad bijesna".

 

Pogledajte na vecernji.hr