Završetak prvoga Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske obilježen je simboličnim, ali duboko sadržajnim činom, slanjem pisama i razglednica s prigodnom poštanskom markom. Gesta je to koja nosi snažnu nacionalnu i političku poruku: hrvatski narod ostaje povezan bez obzira na granice, kontinente i okolnosti u kojima njegovi pripadnici danas žive.
U vremenu brzih digitalnih poruka rukom ispisana razglednica vraća nas temeljnim vrijednostima hrvatskoga zajedništva, pripadnosti, sjećanju i odgovornosti prema vlastitim korijenima. Upravo je to bila temeljna poruka manifestacije koja je okupila više od tisuću sudionika iz Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i hrvatskih zajednica diljem svijeta.
No Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske nije bio samo kulturni događaj. Njegova je važnost, prije svega, politička i državotvorna. Odluka Hrvatskoga sabora da posljednji tjedan svibnja proglasi Tjednom Hrvata izvan Republike Hrvatske predstavlja institucionalno priznanje milijunima Hrvata i njihovih potomaka koji desetljećima čuvaju hrvatski identitet izvan domovine. Time je jasno potvrđeno da Hrvati izvan Republike Hrvatske nisu tek emotivna poveznica s prošlošću, nego dio hrvatskoga nacionalnog i političkog prostora.
Takva povezanost ne održava se sama od sebe. Ona zahtijeva jasnu i odgovornu državnu politiku. Upravo zato važna je uloga Vlade Republike Hrvatske, koja kroz sustavnu brigu o Hrvatima izvan domovine potvrđuje da hrvatsko zajedništvo nije deklarativna fraza, nego strateški nacionalni interes. Posebnu ulogu pritom ima Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji godinama gradi mostove između domovinske i iseljene Hrvatske kroz obrazovne, kulturne i identitetske projekte.
Jednako važna ostaje i Hrvatska matica iseljenika, jedna od ključnih institucija očuvanja nacionalnog identiteta među hrvatskim iseljeništvom. Kroz kulturne programe, susrete i povezivanje mladih naraštaja čuva živu vezu između hrvatskoga čovjeka i njegove domovine.
Hrvatski je narod tijekom svoje povijesti često bio raspršen: zbog traženja posla, političkih okolnosti, progona, ratova ili gospodarskih razloga. Ipak, bez obzira na to živjeli u Europi, Amerikama, Australiji ili Bosni i Hercegovini, ostala je ista svijest o pripadnosti hrvatskom jeziku, kulturi i povijesnom iskustvu.
Zato Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske nosi posebnu političku težinu. On potvrđuje da hrvatska država razumije kako njezina snaga nije ograničena administrativnim granicama, nego obuhvaća ukupan hrvatski narod. Hrvatsko iseljeništvo nije samo dio kolektivnog sjećanja nego i važan politički, gospodarski i demografski potencijal Hrvatske, koji je dao nemjerljiv doprinos stvaranju i obrani moderne države.
Posebno su važni programi, poput Ljetne škole Domovina, koji mladim naraštajima hrvatskoga iseljeništva omogućuju upoznavanje zemlje njihovih predaka. Budućnost hrvatskoga zajedništva neće se graditi samo na uspomenama starijih generacija nego i na osjećaju pripadnosti mladih.
Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske zato nije završio posljednjom razglednicom. Otvorio je novo poglavlje snažnijega povezivanja hrvatskoga naroda i jasnije državne politike prema Hrvatima izvan domovine. U tome Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Hrvatska matica iseljenika imaju ne samo institucionalnu nego i povijesnu odgovornost.
Dok god postoji svijest o pripadnosti, postoji i snaga hrvatskoga zajedništva kao trajna vrijednost i strateški interes hrvatske budućnosti.