Zacijelo, svaki kršćanin, posebno katolik i pravoslavac, poznaje puno svetaca. Među njima je i sv. Bazilije Veliki (330. - 379.). Njegov djed je mučenički umro najvjerojatnije u Dioklecijanovu velikom progonu kršćana 303. - 311. I njegova baka Makrina, koja je bila proganjana, proglašena je svetom. Bazilijeva majka Emilija proglašena je sveticom. Bazilije je imao devetero braće i sestara. On je bio najstarije dijete. Njegova braća, biskupi Petar i Grgur, te sestra Makrina Ml. proglašeni su također svetima. Iz obitelji sv. Bazilija Velikog imamo šest svetaca.
Bazilije se školovao u Cezareji u Kapadociji, Carigradu i Ateni. U Ateni je prijateljevao s Grgurom Nazijanskim. Nagovorila ga je sestra Makrina, koja je osnovala samostan na obiteljskom posjedu u Annisi, da se vrati iz Atene i posveti asketskom životu. Krstio se 356. Kršćani su se razdijelili, tj. nastaju arijevci (3 struje), apolinarjevci, gnostici, manihejci... Javlja se u tom razdoblju i snažan monaški život. Bazilije je obišao monahe u Egiptu, Palestini, Siriji i Mezopotamiji. Na povratku živio je s majkom i sestrom u samotištu u Pontu. Dopisuje se pet godina s prijateljem Grgurom. Grgur ga je posjetio. Mnogi Bazilijevi prijatelj se povlače u samotišta. Iz Bazilijevih i Grgurovih pisama iznikao je temelj za pravilo zajedničkog života onima koji su se povlačili u samotišta. Biskup Euzebije pozvao je Bazilija za svoga suradnika, zatim ga zaredio za svećenika i za biskupa. Bazilije je naslijedio Euzebija na biskupskoj stolici u Cezareji 370. Odmah započinje uređivati život u biskupiji. Posebno se posvetio odgoju svećeničkih kandidata, podizanju škola i karitativnoj djelatnosti za starije i bolesne.
Bazilije je napisao brojna djela. Ovdje ćemo spomenuti samo asketska djela: 80 pravila za život kršćanina, Velika pravila (Opća pravila) u 55 pravila i Mala pravila (Sažeta pravila) koja sadrže 313 pravila. Za Bazilija se kako je uspio u sebi ujediniti "genij Rima i genij Grčke".