Brojne tiskovine prestaju izlaziti s krajem ove godine. Nakon 97 godina gasi se Palisadian-Post, potom jedne od najvećih novina u Atlanti - The Atlanta Journal-Constitution, u Hrvatskoj tjednik Globus...
Nisu digitalne platforme "srušile" samo neke tradicionalne medije, poput dnevnih i tjednih novina, nego su promijenile i naš način i stil života. Ne pišu se više pisma rukom ili pisaćim strojem, ne odlazi se u videoteku, ne gleda se više u isto vrijeme obiteljski TV, ne čekaju se vijesti u dnevnim tiskovinama… Ritual jutarnje kave uz novine sve se više zamjenjuje gledanjem u zaslon mobitela. Na njemu su dostupne informacije besplatno i odmah. I možete, za razliku od omiljenih novina, na mobitelu "listati" sve svjetske tiskovine, portale, televizije, društvene mreže…
Mlađi su uglavnom navikli čitati na zaslonu mobitela ili računala. Nemaju uopće strpljenja za dulje, analitične, ozbiljne tekstove. Čita se samo nekoliko redaka na koje ih urednici "navuku" nekim zagonetnim pitanjima iza kojih često ne stoji kvalitetan sadržaj.
Novinarima je do prije samo nekoliko godina svetinja bio "lead". Prva rečenica. U njoj ste morali odgovoriti na temeljna pitanja - tko, što, gdje, kada, kako, zašto. Nesposobnim novinarima proglašavani su oni koji bi to napisali tek u zadnjoj rečenici. Danas je to pravilo. Ne reći ništa u "leadu", a još manje u naslovu. Čitatelje se na takav način pridobiva ulaskom u tekstove i duljinom zadržavanja u njima. Portali žive od toga (klikova).
Tiskana izdanja imala su ogromnu ulogu u društvu. Nisu samo informirala već su umnogome i oblikovala društveno ponašanje. Iako se suočavaju sa žestokom konkurencijom interneta i društvenih mreža, ona i dalje imaju brojne prednosti. Najvažnija je njihova pouzdanost. Tekstovi u novinama prolaze kroz uredničke filtre, što smanjuje širenje netočnosti. Također, tiskana izdanja nisu samo evidentičari događaja nego su u njima i dubinske analize i komentari.
Brojni su razlozi zašto papirnata izdanja "izgaraju" u požaru digitalne revolucije. Sve su skuplji papir, tisak, distribucija, prodavači. Novine se zaključuju prerano jer od tiskare do krajnjeg potrošača treba noću voziti i do 500 kilometara. Padaju naklade, smanjuju se prihodi od oglasa, a rastu troškovi proizvodnje i distribucije. Treba li uopće biti menadžer pa zaključiti kako je teško tako poslovati?
Budućnost novina je u prilagođavanju internetskim pravilima. Ne trebaju se utrkivati s njima, već svoj prostor trebaju koristiti ne za objavu, već obradu vijesti. I to bez imalo senzacionalizma. Sve je više onih koji će biti usmjereni samo na specijalizirane teme, dok će se dnevne vijesti plasirati na vlastitim platformama. Imat će to svoju ozbiljnu publiku. Mnogi čitatelji cijene fizičko iskustvo čitanja. Listanje papira, miris novina te prezentacija tema pružaju poseban doživljaj koji si digitalni sadržaj ne može priuštiti. Veliki novinski kapital njihova je arhivska građa. Svjedoci su vremena, često jedini dokumenti naših prošlih vremena.
Iako digitalno doba donosi mnoge izazove za tiskana izdanja, ona imaju prednosti: vjerodostojnost, analitičke tekstove, lokalnu povezanost i jedinstveno iskustvo čitanja. Prilagodbom tehnologiji i inovacijama novine mogu ne samo preživjeti nego i zadržati svoju važnu društvenu ulogu. Digitalno doba nije kraj novina, već izazov i prilika da se razvijaju i postaju još snažniji izvor informiranja. Ne budu li kvalitetno kombinirale tradicionalne prednosti s modernim tehnologijama, novine će postati tigar od papira. Kojima požar u Vjesniku nije najavio samo simbolički kraj.