U vremenu kada Europa traži svoju poziciju u novom globalnom poretku, inicijative koje nude suradnju i povezivanje unutar kontinenta dodatno dobivaju na značaju. U tom kontekstu treba gledati i na inicijativu Tri mora, koja će u Dubrovniku okupiti mnoge važne aktere iz europske i transatlantske politike i biznisa. Svojevrsna je to kruna hrvatskog predsjedanja tom inicijativom, čiji su začetak mnogi kritizirali predviđajući joj brzu propast.
Inicijativu Tri mora pokrenule su Hrvatska, Slovenija i Poljska 2015. godine kao neformalnu platformu s polazišnom idejom gospodarskog i političkog jačanja međudržavne konkurentnosti i otpornosti. Inicijativa danas okuplja 13 zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, četiri pridružene i šest strateških partnera. Među kojima su SAD, Europska komisija, Njemačka, Japan i Turska.
Zbog svega što se u proteklih desetak godina događalo na geopolitičkom planu, ovaj prostor uokviren u inicijativu Tri mora postao je, kako je to nazvao premijer Andrej Plenković, kralježnica europske sigurnosti i motor europskog rasta. Bosna i Hercegovina još nije dio te političke platforme koja okuplja zemlje središnje i istočne Europe na potezu Baltik – Jadran – Crno more. Ako je postojao dobar trenutak da se BiH pridruži inicijativi Tri mora, onda je to sada, na 10. obljetnicu prvog susreta na vrhu, koji je također održan u Dubrovniku.
Razloga je puno. Prvi je svakako činjenica da BiH i geografski pripada tom prostoru, i to ne samo kao mediteranska, odnosno zemlja s izlazom na Jadransko more. Pogleda li se cijeli popis zemalja koje su se pridružile ovoj inicijativi, vidljivo je da BiH i svojim položajem tu pripada. Drugo, gospodarsko, pa i političko povezivanje na tom prostoru BiH kao maloj i slaboj ekonomiji može donijeti isključivo korist. Pa i političku, jer unutar inicijative su sve zemlje s kojima BiH želi biti jače povezana. Pola država Europske unije je unutra, a status strateških saveznika imaju SAD, Njemačka, Japan, Španjolska i Turska, uz proeuropski nastrojene Ukrajinu i Moldaviju.
Kako je jedan od glavnih ciljeva inicijative Tri mora jačanje međusobne povezanosti sjever – jug u okviru EU, posebno u energetskom, prometnom i digitalnom sektoru, teško je naći bolje mjesto od idućeg dubrovačkog summita za potpisivanje međudržavnog ugovora Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izgradnji Južne plinske interkonekcije. Strateški plinovod, čija je izgradnja već povjerena Amerikancima, najbolja je ulaznica Bosni i Hercegovini u inicijativu Tri mora. Već su svi prihvatili činjenicu da je riječ ne samo o energetskom projektu koji će značajno ubrzati ekonomski razvitak BiH nego i o svojevrsnom sigurnosnom jamcu za dugoročnu stabilnost države. Kada već nema unutarnjeg suglasja za pridruživanje BiH NATO-u, ovakva vrsta transatlantskog kišobrana itekako je korisna.
Ekonomski argumenti za pridruživanje BiH inicijativi Tri mora također su snažni. Naime, u okviru inicijative uspostavljena su dva fonda. Investicijski fond služi kao investicijski instrument namijenjen financiranju ključnih infrastrukturnih projekata u regiji koja obuhvaća države sudionice u inicijativi Tri mora. Inovacijski fond osmišljen je u suradnji s Europskim investicijskim fondom, a namijenjen je ulaganju u alternativne investicijske fondove kako bi se podržala brzorastuća inovativna poduzeća usmjerena na tehnologiju kao i etablirana poduzeća koja posluju u tradicionalnijim gospodarskim sektorima i djelatnostima. Sve ovo itekako treba zemlji triju naroda koja već tri desetljeća plovi nemirnim morima.