Iranski veleposlanik u Hrvatskoj Mohsen Sharif Khodaei ovih je dana, nakon ratnih bubnjeva iz Tel Aviva, najtraženiji diplomat u Hrvatskoj. S njim smo razgovarali o mogućem ratu između Irana i Izraela, te kako bi se on odrazio na ostatak svijeta.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je napad na Iran ove godine. Bojite li se napada na vašu zemlju?
Izrael neće pogriješiti
– Rat je ružan i nepoželjan jer osim ubijanja, nasilja, razaranja i izbjeglištva ne donosi ništa nijednoj strani. Zato mediji ne bi trebali potpirivati rat. Povijest pokazuje da Iran u posljednjih 300 godina nije započeo rat, ali ako bude napadnut, znat će se braniti. I ne možemo Izrael usporediti s Iranom. Iran ima kulturu i civilizaciju staru 7000 godina, više od 78 milijuna stanovnika i površinu veću od 1,6 milijuna četvornih kilometara. U osmogodišnjem ratu, koji je Iranu nametnuo Sadam Husein, uz široku podršku Zapada i Istoka, posebno Amerike, iranski narod pružio je otpor i pobijedio. Mi mislimo da Izrael neće učiniti tako veliku pogrešku, ali ako to učini, mi smo spremni braniti svoju zemlju.
Kako procjenjujete da će se razvijati situacija u regiji i u svijetu ako Izrael napadne Iran?
– S obzirom na geopolitički i geoekonomski položaj u regiji, uloga Irana u uspostavi mira i stabilnost u regiji je velika. U slučaju takve pogreške Izraela i proširenja rata, stanje u regiji i svijetu posve će se promijeniti i neće biti u korist zemalja i naroda u regiji i svijetu. Narodi u zapadnim zemljama, posebno u Europi, pretrpjet će najviše štete zbog povećanja cijena energenata.
Hoće li cijena nafte i dalje rasti?
– Sada je samo vijest o embargu na iransku naftu uzrokovala dramatični porast cijene nafte i efekti se vide u Europi. Sigurno je da će u slučaju eventualnog rata cijene nafte drastično porasti.
Zapadni analitičari često ističu da bi padom Sirije bio otvoren i vojni put prema Iranu. Što mislite, hoće li Bashar al-Assad, čiji režim Iran podržava, opstati?
Za razliku od drugih arapskih zemalja u regiji, Sirija se nalazi na prvoj liniji fronte protiv izraelskog režima i zato joj Iran pruža političku i duhovnu podršku. U različitim razdobljima i uvjetima, i stanje se u svakoj zemlje mijenja. Dakle, ako Assadova vlada ostane među snagama koje pružaju otpor, onda će imati našu podršku. Naravno, Iran podržava mirovni proces i dijalog i pruža potporu stabilnosti i sigurnosti u svakoj zemlji, uključujući i Siriju, i protivi se bilo kojem obliku nasilja. Zato pozivamo sirijsku vladu na dijalog s oporbenim čelnicima i snažno podupiremo proces reforme. Osim toga, snažno se protivimo bilo kakvoj intervenciji stranih zemalja i terorističkim akcijama Al-Qa’ide u Siriji.
Ratni brodovi u Siriji
Je li slanje iranskih ratnih brodova u Siriju značilo da će Iran vojno intervenirati u slučaju napada NATO-a na Siriju?
– Iran je poslao vojni brod radi prijateljske suradnje i razmjene iskustava sa zemljama u regiji. Vojni brod bio je nekoliko dana usidren u luci na obali Crvenog mora u Saudijskoj Arabiji. Zatim je ušao u Sredozemlje, u sirijske vode. U međuvremenu, dužnosnici NATO-a najavili su da neće donositi nikakve odluke o vojnoj intervenciji protiv Sirije. Stoga nema razloga da Iran reagira.
Hoće li Hamasova odluka da se prikloni sirijskim pobunjenicima utjecati na odnos Irana prema toj organizaciji?
– Hamas je legitimna vlada na palestinskom teritoriju. Oni samostalno donose svoje odluke i ne traže dopuštenje iz Irana. Ponekad su njihovi stavovi bliski stavovima Irana, a ponekad su različiti.
Izbori u Iranu očito su donijeli novi odnos snaga između ajatolaha Hamneija i Ahmadinedžada, s obzirom na to da su stranke koje podržavaju vrhovnog vjerskog vođu doslovce pomele stranke sklone predsjedniku?
– Nama je važno da nijedna legalna stranka, grupacija ili političko krilo nisu bojkotirali izbore u zemlji, ali neke oporbene skupine u inozemstvu su pokrenule propagandu i kampanju za bojkot izbora. Na izbore je izašlo više od 64 posto birača, a to je iznad prosjeka većine zemalja.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
