Ljetne vrućine

Toplinski udar ne mora biti povezan s boravkom na suncu, hidrirajte se

01.07.2022.
u 08:28

Zbog visokih temperatura liječničku pomoć tražile su osobe koje su imale problema s poremećajem tlaka, odnosno kronični bolesnici kojima su uslijed visokih temperatura pogoršani simptomi te variraju od hipotenzije do hipertenzije ili se jave radi glavobolje, vrtoglavice

Živa u termometru posljednjih dana u Bosni i Hercegovini penjala se iznad 40 Celzijevih stupnjeva, što brojnima izaziva zdravstvene, ali i probleme u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Iscrpljeni smo i razdraženi, pojačano se znojimo…, a neki su zbog glavobolje, nesvjestice, poremećaja tlaka ili drugih tegoba bili primorani potražiti i liječničku pomoć, piše Večernji list BiH.

Kućne intervencije

Liječnica Monika Glibić, liječnica u Hitnoj pomoći Mostar, za Fenu je kazala kako osim osoba koje samostalno dolaze u Hitnu, imaju i dosta kućnih intervencija. - Najčešće nam dolaze osobe koje imaju poremećaj tlaka, odnosno kronični bolesnici kojima su uslijed visokih temperatura pogoršani simptomi te variraju od hipotenzije do hipertenzije ili se jave radi glavobolje, vrtoglavice. Drugi tip pacijenata je onaj zbog kojih moramo otići na lice mjesta, a riječ je o pacijentima s gubicima svijesti, tzv. sinkope, koji uslijed toplinskoga šoka osjećaju omaglicu i imaju osjećaj skore nesvijesti - kazala je dr. Glibić. Prema riječima dr. Glibić u većini slučajeva intervencije prođu bez težih posljedica te da sve pacijente svakako pregledaju u Hitnoj pomoći, provjere im se krvna slika i šećer te nakon toga puste uz preporuke. Pomoć su tražili i pacijenti na području Sarajevske županije, što je za Fenu potvrdila liječnica Amela Ramadani, specijalistica urgentne medicine Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ-a. - Najčešće su se javljali pacijenti zbog svojih osnovnih oboljenja, odnosno pogoršanja kronične bolesti uslijed povišene temperature okoline, ali i povećane vlažnosti u zraku - objasnila je Ramadani navodeći osjetljive kategorije stanovništva. - Srčani i plućni bolesnici, starije osobe, trudnice i djeca mogu osjećati tegobe zbog povišene temperature i vlage u zraku, a simptomi su slabost, iscrpljenost i malaksalost. Mogu se javiti i toplotni grčevi uslijed prekomjernog znojenja - objašnjava dr. Ramadani navodeći najopasniji vid djelovanja visokih temperatura. - Najopasniji vid djelovanja visoke temperature okoline je toplinski udar koji ne mora izravno biti povezan s boravkom na suncu. Može se javiti i u zagrijanim, toplim i prenapučenim prostorijama, proizvodnim pogonima, kuhinjama i na sličnim mjestima - kazala je dr. Ramadani. Objašnjava kako na takvim mjestima povećana toplina i vlažnost zraka dovedu do ekstremne malaksalosti, iscrpljenosti i gubitka svijesti. Navodi kako su na sunčanicu posebno osjetljiva djeca, a nastaje izravnim utjecajem svjetlosti na glavu i vrat, zbog čega se uvijek preporučuje pokrivanje glave i vrata šeširom, kačketom te nanošenje zaštitnog faktora.

Kako pacijentima s kroničnim oboljenjima ne pogoduju visoke temperature, liječnice Glibić i Ramadani preporučuju da izbjegavaju sunce od 10 do 17 sati, redovito uzimaju terapiju, kontroliraju krvni pritisak, što se posebno odnosi na srčane bolesnike. Kada je riječ o prehrani, savjetuje se konzumiranje laganije, mediteranske hrane te redovito hidriranje.

Rad na otvorenom

Kako bi se izbjegle štetne posljedice koje mogu nastati uslijed rada na visokim temperaturama, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu preporučilo je poslodavcima da, uslijed vremenskih neprilika izazvanih visokim temperaturama, provedu posebne mjere zaštite kojima će spriječiti nastupanje štetnih posljedica za zdravlje radnika. Poslodavcima je preporučeno da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova na otvorenome u razdoblju od 12 do 16 sati te nastavka iza 16 ili ako nije moguće tako, da se radnicima početak radnog vremena pomjeri na šest sati ujutro.

Budući da neki radnici poput zdravstvenih djelatnika i građevinskih radnika ne mogu birati kada će izići na teren, savjetuje im se da nadoknade tekućinu, sklanjaju se u hladovinu kako bi se organizam nakratko ohladio na mjestu gdje postoji strujanje zraka. Za one koji moraju raditi na otvorenom, bilo bi dobro da češće prave stanke te uzimaju hladnije napitke. Oni koji rade u klimatiziranim prostorijama također moraju voditi računa o tome. Razlika u temperaturi između rashlađenih prostorija i vanjskog područja ne bi trebala prelaziti sedam stupnjeva kako ne biste tijelo doveli u temperaturni šok, stoga oprez. 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije