Za razliku od većine drugih tranzicijskih zemalja, Bosna i Hercegovina skoro uopće ne koristi izdašnje IPA fondove, koji su ključni segment pretpristupne pomoći Europske unije.

Malo projekata

Do prošle godine BiH je iskoristila samo 6,55 posto novca od 200 milijuna eura, koliko je EU odobrila za razdoblje od 2007. do 2009. godine. Prošle godine je iskorišten određeni dio preostalog novca, ali generalno gledano, ako nastavi s ovakvim ponašanjem, BiH do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, a to znači do 2013. godine, neće iskoristiti glavninu od ukupno predviđenih 550 milijuna eura sredstava iz IPA fondova.

Europska komisija u svim dosadašnjim izvješćima o provedbi IPA programa, upozorava na iznimno mali broj projekata u Bosni i Hercegovini, kao i na sporu provedbu onih projekata koji su već dobili zeleno svjetlo iz Bruxellesa. Sve druge zemlje koje su uključene u pretpristupne projekte Europske unije, koriste više sredstava od BiH.

Turska je realizirala 27 posto od čak dvije milijarde eura raspoloživih sredstava, Hrvatska više od 16 posto, a ispred BiH su i Srbija, Crna Gora, Albanija, pa čak i Kosovo.

Šaćir Šošević, direktor sarajevskog regionalnog centra za strateška planiranja i investicije Geoprojekt, koji je koordinator projekta prekogranične suradnje BiH i Crne Gore za IPA fondove, kaže da postoji nekoliko razloga zbog kojih BiH vrlo malo koristi pretpristupnu pomoć Europske unije.

Domaći kadrovi

-Nedovoljna je aktivnost i educiranost domaćih kadrova, od državnih institucija do gospodarskih subjekata, u kvalitetnoj izradi projektnih ideja, odnosno aplikacija za IPA programe. Također, za ove dvije godine, koliko se radi na pripremi IPA projekata, pokazalo se da Srbi iz Bosne i Hercegovine žele projekte isključivo sa Srbijom, a bh. Hrvati isključivo s Hrvatskom. Ima nekih izuzetaka, ali ovo je pravilo po kojem se forsira prekogranična suradnja po IPA fondovima.

To ne bi trebalo biti tako, jer to nije suština IPA programa, kaže Šošević, ukazujući i na problem organiziranosti i selektivnog pristupa bosanskohercegovačkih institucija.

Prije 20 godina obećali su uvesti euro, ali nikada to nisu učinili: “Vlastita valuta pomogla nam je u izbjegavanju recesije”