Iako su u svijetu hit voće sa zasađenih 300.000 hektara, šipci u Hercegovini ni izbliza ne zauzimaju mjesto koje bi mogli. Procjene su da s nasadima u okućnicama, zauzimaju jedva nešto više od 100 h.

Nasadi šipka

Među onima koji su u sadnji šipaka vidjeli priliku za ulaganja je obitelj Antunović, povratnici iz Švedske. Nasipanjem zemlje na škrtom kraškom tlu u naselju Humac kraj Ljubuškog, Antunovići su podigli nasad od 0,5 h. - Za šipak smo se odlučili igrom slučaja, kaže Dražen Antunović koji uz vođenje obiteljske tvrtke brine i o voćnjaku te naglašava: - Vratili smo se na staro imanje s dosta zemlje, bilo je šteta da stoji neiskorištena, pa smo dio uz kuću nasipanjem odlučili kultivirati. Posadili smo sorte glavaš i konjski zub. Posao još uhodavamo, ali je bez obzira na malu proizvodnju u Hercegovini, problem plasman. Svi u isto vrijeme dođemo na tržnicu, što oteža prodaju i obori cijenu, pa se proizvodnja šipaka svela na usputni manje isplativ posao, naglašava Antunović. Međutim, Antunovići su uo??ili slabosti, pa s ulaganjima u proizvodnju šipaka ne kane stati. - Planiramo izgradnju manje hladnjače u kombinaciji s vikend kućicom, kako bi se šipci mogli čuvati i prodavati u dužem vremenskom razdoblju.

Veća isplativost

Uočili smo da su u vrijeme zrenja šipci jeftini, kreću se 0,5 pa do 1,2 KM, ali čim nestane domaćih, polovicom studenoga, cijena raste na više od 2 KM. To značajno povećava isplativost. Nadam se da će već do iduće berbe hladnjača biti završena, što će nam omogućiti izlazak na tržište, ističe Antunović te dodaje da je u planu i podizanje punionice soka od šipaka, ukoliko se „pokaže isplativim“. Ukoliko ta dva projekta budu uspješna, slijedi povećanje nasada. Uglavnom, Antunovići naučeno o biznisu u Švedskoj kane primijeniti u Hercegovini, pa na sadnji voćnjaka ne kane stati. Čim su uočili tzv. uska grla u proizvodnji, kane ih dodatnim ulaganjima otkloniti.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto