Osim niza rasprava na prošloj sjednici Skupštine Zapadnohercegovačke županije, najviše vremena potrošeno je na raspravu o dodijeljenim poticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i subvenciji kamata. Naime, zastupnik HDZ-a BiH Viktor Lasić požalio se da je izvješće koje je dobio o poticajima zbrkano, nepregledno i nejasno. No, prema onome što je on u takvom izvješću uspio vidjeti, oko 50 do 60 posto dodijeljenih poticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji lažno je, odnosno dodijeljeno je za neostvarenu proizvodnju ili ljudima koji se uopće ne bave poljoprivredom.
Znam za lažne poticaje
Na njegovo opsežno izlaganje, u kojem je osporio još čitav niz stavki, nadovezao se i zastupnik Vitomir Filipović koji je kazao kako zna za četiri tvrtke koje su dobile poticaje a uopće se ne bave poljoprivrednom proizvodnjom. Na njihovo izlaganje žustro je reagirao ministar gospodarstva Žarko Karačić ustvrdivši da su njihovi navodi obično politikanstvo te da nisu istiniti. Karačić je kazao kako je moguće da je došlo do određenih pogrešaka jer nitko nije nepogrešiv, ali da nema govora da je 50 posto lažnih poticaja. I premijer Zvonko Jurišić i on pozvali su sve one koji znaju da je netko dobio poticaje a nije ih zaslužio iz nekog razloga da to prijave. Na to je Filipović kazao kako je jedan proizvođač u jednom grudskom selu dobio poticaje za količinu krompira koju nije proizvelo cijelo selo. Premijer Jurišić također je naglasio da su pogreške moguće, ali je istaknuo niz pozitivnih učinaka koje su imali poticaji, a to je povećanje poljoprivrede proizvodnje i očuvanje radnih mjesta, što je, naglasio je, vrlo bitno. Zastupnik Lasić izrazio je i veliku sumnju u površine koje su, prema izvješću, zasađene poljoprivrednim proizvodima.
Zasađeno 100 hekrata krumpira?
Tako je, kako je kazao, zasađeno oko 1000 hektara krumpira u županiji te isto toliko i povrća. Ako znamo da ima i voćnjaka, vinograda i slično, ispada da nema pedlja neobrađene zemlje u ZHŽ-u, ironično je primijetio Lasić. Ministar Karačić odgovorio je kako se na istim površinama sadi više vrsta proizvoda u jednoj sezoni, pa zbog toga ispada da su zasađene velike površine zemljišta.
