Naslovnica Vijesti

Zdravstveni sustav HNŽ godišnje košta 130 mil. KM, a svi su nezadovoljni

09. veljače 2018. u 15:00 0 komentara 144 prikaza

O stanju u zdravstvu Hercegovačko-neretvanske županije, problemima, planovima..., razgovarali smo s ministrom zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. sc. Goranom Opsenicom.

Kako ocjenjujete stanje u zdravstvenom sustavu u HNŽ-u?

- Odmah po imenovanju Vlade HNŽ-a u rujnu 2015. napravili smo analizu stanja u zdravstvu i prezentirali je na tematskoj sjednici Skupštine. Županija je u to vrijeme bila nastanjena, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, s nešto manje od 225.000 stanovnika, organizirana u jedan grad i osam općina, imala je (i sad ima) čak 12 domova zdravlja i 3 bolnice. U njima su na dan 30. rujna 2015. bila zaposlena 3693 djelatnika, a udio nemedicinskoga kadra bio je previsokih 27%. Taj broj djelatnika u sustavu zdravstva usporedili smo, za sustav po najpovoljnijoj varijanti, s brojem djelatnika u zdravstvu u EU na 100.000 stanovnika i dobili podatak o višku od 264 djelatnika, najviše nemedicinske struke. Tada sam rekao kako imamo preglomazan, predimenzioniran, nedovoljno učinkovit i rastrošan sustav zdravstvene zaštite, čije slabosti trpimo svi.

Je li ta analiza stanja donijela očekivane rezultate?

- Nažalost, ne. Nova “inventura” napravljena je u prvom tromjesečju 2017. s osvrtom na stanje na 31. prosinca 2016. i pokazala je kako je u proteklom razdoblju, unatoč moratoriju Vlade HNŽ-a na novo zapošljavanje, broj djelatnika porastao za 115 (od toga 73 nova nemedicinska djelatnika) i iznosio je 3808. Prvi, neslužbeni, rezultati “inventure” 31. prosinca 2017. govore o 3969 djelatnika u sustavu zdravstva. Dakle, unatoč 2015. konstatiranom višku kadra, u sljedeće dvije godine zaposleno je još 276 novih djelatnika. Tako da sad možemo govoriti o višku od 540 djelatnika.

Kako se to odražava na financiranje zdravstvenog sustava?

- Toliki broj djelatnika u sustavu zdravstva na broj stanovnika razmjerno je najveći od svih županija u FBiH. Zbog (preko)brojnosti kadra, imamo razmjerno najveća izdvajanja za bruto plaće djelatnika u zdravstvu u odnosu na sve druge županije u FBiH. Ove godine 79,69% (više od 104,000.000 KM) financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja ide za financiranje zdravstvenih ustanova pa smo po visini izdvajanja za tu svrhu rekorderi u FBiH. Posljedica toga je da samo 13,88% financijskog plana ZZO-a ide za prava osiguranika (lista lijekova, ortopedska i druga pomagala, liječenje izvan županije i putni troškovi u vezi s njim, refundacija bolovanja iznad 42 dana), po čemu smo opet negativni rekorderi u FBiH. A razina akumuliranog duga zdravstvenih ustanova u županiji davno je nadmašila iznos od 100,000.000 KM.

Sudjeluje li županija u financiranju zdravstvenog sustava?

- Važno je spomenuti da su u 2017. u proračunu HNŽ-a izdvojena redovita sredstva u iznosu od 2,080.000 KM za vršenje osnivačkih prava nad bolničkim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač županija. U prošloj godini na ime poboljšanja materijalnoga statusa zdravstvenih ustanova i kupnju medicinske opreme izdvojeno je više od 1,000.000 KM. Za projekte energetske učinkovitosti zdravstvenih ustanova uloženo je više od 400.000 KM. Za dvije faze provedbe obvezne sustavne deratizacije izdvojeno je 140.000 KM, za lijekove i cjepiva (metadon, tuberkulostatici, cjepivo protiv gripe te protiv bjesnoće) 100.000 KM, za financiranje Zavoda za javno zdravstvo 155.000 KM, za preventivne i promotivne programe 100.000 KM. Također je 200.000 KM izdvojeno za financiranje provedbe strateških ciljeva iz strategije za provedbu reforme iz oblasti zdravstva. Navedena sredstva utrošena su za razvijanje PACS sustava (Picture Archiving and Comminication System) u okviru Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS). U 2018. planira se izrada i provedba županijskog programa ranog otkrivanja karcinoma dojke koji bi se provodio za žene starije od 40 godina. Kao preduvjet potrebno je razviti platformu koja će služiti za provođenje programa ranog otkrivanja malignih bolesti. Za te svrhe na dvije pozicije u proračunu za 2018. predviđeno je 450.000 KM. Sve to nedvojbeno upućuje na pomake prema poboljšanju kvalitete zdravstva u županiji i napore Vlade i Ministarstva zdravstva da učine zdravstveni sustav dostupnijim, učinkovitijim i kvalitetnijem, a ti će se rezultati tek vidjeti.

Osigurava li Zavod zdravstvenog osiguranja dodatna sredstva?

- Osvrnut ću se i na financijske pokazatelje ZZO-a HNŽ-a vezane uz dodatna sredstva koja su izdvojena po rebalansu financijskog plana za 2017., kao i povećanje financijskoga plana za 2018. Za zdravstvene ustanove je iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja mimo redovitih ugovorenih tranši doznačeno više od 9,500.000 KM nakon rebalansa financijskog plana Zavoda za 2017., na ime poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga. Za istu svrhu u financijskom planu ZZO-a za 2018. predviđena su dodatna 2,000.000 KM. Neovisno o tome, u 2018. financijski plan ZZO-a povećan je u odnosu na prethodnu godinu. To povećanje usmjereno je na povećanje bolničkim zdravstvenim ustanovama, tako da će im se u odnosu na 2017. sredstava povećati za 5,186.000 KM, odnosno za 9,59%, sredstva za stimuliranje obiteljske medicine povećavaju se za 100%, sa 700.000 KM u 2017. na 1,400.000 u 2018. Povećavaju se i sredstva za uvođenje novih medicinskih disciplina i sredstava te za ortopedska i druga pomagala. Značajna sredstva ZZO ulaže i u daljnji razvoj IZIS-a, na koji način će biti omogućeno uvezivanje svih razina zdravstvene zaštite, ljekarni, ugovornih ortopedskih kuća i javnog zdravstva te u konačnici i Ministarstva zdravstva, jednostavnije rečeno, svih aktera u zdravstvenom sustavu u jedan integrirani zdravstveni sustav, čime se postiže optimizacija sustava i pohranjenost svih podataka o pacijentu na jednom mjestu. Sve to upućuje na činjenicu da su u protekloj godini iz sredstava proračuna i financijskog plana ZZO-a izdvojena značajna sredstava za zdravstvene ustanove i zdravstvo uopće, a sve u cilju da se građanima osigura najveća moguća kvaliteta i dostupnost zdravstvenih usluga.

Kako poboljšati stanje?

- Kombinacijom prevelikoga broja djelatnika u zdravstvu, najvećeg razmjernog financijskog izdvajanja za bruto plaće, uz našu razinu akumuliranog duga, dobivamo predvidljiv i ne tako dalek ishod koji se zove bankrot. Vidljivo je kako zdravstveni sustav godišnje, na ovaj ili onaj način, košta županiju više od 130,000.000 KM. A rezultat te “paprene” cijene je nezadovoljstvo svih aktera: djelatnika u sustavu zdravstva malim primanjima, zdravstvenih osiguranika malim pravima, Vlade HNŽ-a visokom cijenom i neučinkovitošću sustava. A upravljačke su strukture zdravstvenih ustanova, uglavnom, pošteđene svake odgovornosti za stanje sustava. Očito je da trebamo ozbiljnu reformu zdravstvenog sustava, koja bi išla i u financijskom i organizacijskom smislu, no u sustavu podijeljenih nadležnosti bez angažiranja FBiH takvo što nije moguće. No, to sve nas ne amnestira od odgovornosti da u okviru svojih nadležnosti zdravstveni sustav županije uravnotežimo i harmoniziramo te ga učinimo pristupačnim, pravičnim, solidarnim, učinkovitim i održivim.

Kako ocjenjujete zahtjeve sindikata za povećanje primanja?

- U HNŽ-u djeluju tri reprezentativna sindikata u oblasti zdravstva: Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u, Neovisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu na području HNŽ-a i Neovisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar i kao takvi imaju pravo pregovarati te zaključivati kolektivne ugovore. Činjenica je da su plaće zdravstvenih djelatnika male i nisu se mijenjale godinama. Isto tako, svjesni smo i predimenzioniranog zdravstvenog sustava u HNŽ-u, velikog broja zdravstvenih ustanova, prevelikoga broja djelatnika, viška nemedicinskog kadra, ogromnih dugovanja, posebice bolničkih zdravstvenih ustanova. Sve su to pokazatelji pred kojima ne treba zatvarati oči, već naći način kako u svemu tomu naći mogućnost za poboljšanje materijalnoga statusa djelatnika u zdravstvu. Zahtjevi sindikata su u potpunosti opravdani, makar su nerealni, jer Sindikat doktora medicine i stomatologije u HNŽ-u za ostvarivanje svojih zahtjeva (samo za doktore medicine i stomatologije) predviđa potrebna financijska sredstva u iznosu od 15,000.000 KM godišnje, a druga dva sindikata u svojoj financijskoj procjeni za ispunjenje zahtjeva djelatnika zdravstvenih ustanovama u županiji potražuju dodatna financijska sredstva u iznosu od 4,165.586,92 KM mjesečno (49,987.043,04 KM godišnje). Vlada HNŽ-a je donijela zaključak da se krene u pregovaranje s reprezentativnim sindikatima i da taj proces počne 26. veljače 2018. Do tada će biti nužno pripremiti sve aktivnosti jer je riječ o složenom procesu u kojem treba voditi računa ne samo o sadržaju kolektivnih ugovora nego i o pravnim pravilima koja reguliraju kolektivno pregovaranje kako bi se postupku pregovaranja pristupilo krajnje profesionalno i odgovorno. Mišljenja sam, prije svega kao ministar zdravstva, da je rješenje u potpisivanju granskoga kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva, kojim bi se regulirala prava svih djelatnika u zdravstvenom sustavu jer je neosporno da sustav zdravstva najučinkovitije može funkcionirati samo kroz kvalitetnu suradnju svih sudionika tog sustava. Ističem da moj stav ne odražava stav Vlade HNŽ-a koja će donijeti konačne odluke i smjernice za kolektivno pregovaranje te dati suglasnost na protokol o načinu na koji će se voditi pregovori radi zaključivanja kolektivnog ugovora. Potpisivanjem kolektivnog ugovora obje strane dragovoljno pristaju na poštivanje njegovih odredbi, čime se osigurava i socijalni mir. No, prije svega, nužno je razviti takve mehanizme koji će osigurati primjenu tih ugovora u ugovorenom razdoblju.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.