Općine i gradovi u Bosni i Hercegovini suočavaju se s velikim problemima zbog onoga što oni sami nazivaju pravnom nesigurnosti u vezi s raspolaganjem državnom imovinom. U pokušaju da riješe probleme kucaju na razne adrese, a o tome su nedavno razgovarali i s državnim ministrom pravosuđa Davorom Bunozom. Na inicijativu Saveza općina i gradova Federacije BiH održan je sastanak na kojem je istaknuto da sve općine i gradovi u BiH, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, imaju zajednički problem koji ih sprječava ponuditi investitorima odgovarajuće zemljište. Time se usporava gospodarski razvoj i onemogućava daljnje unaprjeđenje usluga za građane. Posebno je naglašeno da je od 2005. do 2022. godine u BiH formirano više od 100 poslovnih zona na državnom zemljištu u okviru općina i gradova u kojima danas radi više od 10.000 osoba. Trenutačna pravna nesigurnost dovodi u pitanje njihov opstanak, ali i budući razvoj novih zona i zapošljavanje.
Žurno pronaći rješenje
Osim toga, provedba iznimno važnih projekata infrastrukture, kao što su autoceste, brze ceste, regionalni vodovodi, kanalizacije i slično, ili je u potpunosti obustavljena ili je iznimno usložnjena realizacija. Također, istaknuto je kako pravna blokada u širenju gradova dodatno otežava razvoj tržišta nekretnina. Kao poseban problem navedena je nemogućnost planiranog širenja gradskih građevinskih područja na zemljištu koje je definirano kao državno. - Sve razine vlasti u BiH trebaju se aktivno uključiti u pronalaženje rješenja, u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i pozitivnim propisima, kako bi se osigurala pravna sigurnost, privukle investicije, zaštitila radna mjesta i omogućio održiv razvoj lokalnih zajednica - poručili su iz Saveza općina i gradova Federacije BiH. Međutim, unatoč razgovorima, pismima i apelima, rješenja još uvijek nema, vrijeme prolazi, a s njim se gomila i šteta za gradove i općine u oba entiteta. Prošloga tjedan o problemu državne imovine raspravljalo se i na Domu naroda Parlamenta FBiH tražeći rješenja. U osnovi problema je zabrana raspolaganja državnom imovinom do donošenja Zakona o državnoj imovini, koju je još 2005. godine donio OHR, te niz odluka Ustavnog suda BiH. Lokalne vlasti upozoravaju da bi zbog ove političko-pravne situacije moglo doći do potpune obustave investicija vrijednih gotovo 14 milijardi KM samo u Federaciji BiH, ali i zaustavljanja trenutačnih projekata, prije svih izgradnje koridora Vc. Prema dostupnim informacijama, više od 300 projekata ne može biti realizirano zbog problema s državnom imovinom.
Uloga visokog predstavnika
Zakon o državnoj imovini nije ni blizu usvajanja u Parlamentarnoj skupštini BiH pa se mnogi obraćaju visokom predstavniku jer je on taj koji je i nametnuo propis koji blokira korištenje državne imovine u lokalnim zajednicama. Oduzet im je bilo kakav manevarski prostor za omogućavanje nastavka investicijskih projekata i početak novih jer bi svako eventualno nepostupanje po odluci OHR-a i odlukama Ustavnog suda BiH za posljedicu imalo njihovu kaznenu odgovornost. Osim OHR-u, Vlada Federacije BiH početkom ove godine obratila se i Vijeću ministara, pri kojem postoji Povjerenstvo za državnu imovinu koje bi, prema nekim tumačenjima, moglo odlučivati o iznimkama za raspolaganje državnom imovinom. Naime, jedina mogućnost da se trenutačni problemi riješe je da se u nekim slučajevima u kojima je riječ o investicijama od javnog značaja naprave iznimke i ipak omogući korištenje državne imovine. - Vlada Federacije BiH je u cilju nastavka investicijskih ulaganja i sprječavanja zastoja u provedbi razvojnih projekata od interesa za Federaciju BiH uputila zahtjev Vijeću ministara BiH da, što je moguće prije, riješi ovo pitanje u interesu BiH, njezinih entiteta, Distrikta Brčko, kao i svih zainteresiranih institucija, tijela te pravnih i fizičkih osoba. Jedini način na koji se privremena zabrana raspolaganja može prevladati jest odluka Povjerenstva za državnu imovinu, kojem se zainteresirana strana može obratiti kako bi se konkretna državna imovina izuzela od privremene zabrane raspolaganja - navodi se u opsežnom dokumentu Vlade Federacije BiH upućenom OHR-u i državnom Vijeću ministara.