Nedavna tragedija na hrvatskoj autocesti A1, ali i niz drugih slučajeva u kojima se policijske snage te, ali i zemalja u okruženju, pa tako i BiH, bore protiv krijumčarenja ljudi, jasni su znakovi kako migrantski pritisak na tzv. zapadnobalkanskoj ruti ne popušta unatoč zimskim mjesecima. U kontekstu BiH, iz koje takvi pritisci redovito kreću, vođeni idejom ilegalnih migranata za iskorištavanje teško prohodnog terena, osobito na zapadu BiH, kako bi se domogli Europske unije, dolazi do pogoršanja sigurnosne situacije. BiH je zemlja koja ima velikih problema kako se suočiti s migrantskim valom na svojoj istočnoj granici, a što je pak posljedica nedostatka u ljudskim i materijalno-tehničkim kapacitetima. Posebno je zabrinjavajuće što upozorenja sigurnosnih stručnjaka jasno upućuju na mogućnost da jačanje krijumčarskih kanala ima izravne posljedice na sigurnost država koje su izložene takvim pritiscima, a tu su i politički, kao i demografski problemi. Takvo što osobito je vidljivo na primjeru BiH koja je sa svojim slabim unutarnjim mehanizmima posebno izložena mogućnosti bržeg pogoršanja političke i sigurnosne situacije uslijed djelovanja krijumčara, kao i migrantskog pritiska. Sve navedeno jasan je znak kako je nužno uspostaviti što snažniju koordinaciju unutar zemlje, ali i između sigurnosnih agencija u okruženju, uz što skorije potpisivanje sporazuma s Frontexom, odnosno Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu Europske unije, a koja ima mogućnost pomoći i zemljama koje nisu članice EU-a. Takvo što bi, ako se analiziraju primjeri drugih zemalja, trebalo u znatnoj mjeri pomoći Bosni i Hercegovini suočiti se s navedenom problematikom, a nije nevažno spomenuti i kako one države koje imaju potpisan i operacionalan sporazum s navedenom agencijom bilježe i manje brojke, odnosno bolje se nose sa zaštitom svoje granice, ali i primjenom pravila o readmisiji. Kada je riječ o 2023. godini, službeni broj ilegalnih migranata koji su registrirani u BiH prešao je 30 tisuća, odnosno, ako pogledamo podatke koje je objavio UNHCR, registrirana su 31.152 migranta. Ono što će također imati odjeka na problematiku migranata na tzv. zapadnobalkanskoj ruti su i nova pravila o migracijama i azilu koja je prošle godine donijela Europska unija, a koja su posljedica dogovora o pet ključnih uredbi kojima će se temeljito preispitati pravni okvir EU-a o azilu i migracijama, donose brojne novine, među ostalim, i ojačavanje kontrola osoba na vanjskim granicama. Uredba o postupku azila pritom uvodi obvezan postupak na granici kako bi se na vanjskim granicama EU-a brzo procijenilo jesu li zahtjevi za azil neutemeljeni ili nedopušteni. Osobama na koje se primjenjuje postupak azila na granici nije dopušten ulazak na državno područje države članice. Također će trebati boraviti na vanjskoj granici ili u tranzitnim zonama ili u njihovoj blizini ili na drugim određenim lokacijama unutar državnog područja zemlje (u skladu s jamstvima i uvjetima smjernice o uvjetima prihvata). Još jedan stup pakta jest uredba o dubinskim provjerama. Cilj joj je ojačati kontrole osoba na vanjskim granicama. Njome se pri ulasku osobe u EU koja ne ispunjava odgovarajuće uvjete za ulazak osigurava i brzo utvrđivanje odgovarajućeg postupka, kao što je vraćanje u zemlju podrijetla ili početak postupka azila.