Nakon što je ranije uspješno završena žetva ječma, poljoprivrednici u Posavini privode kraju i žetvu pšenice, najvažnije krušarice. Iako su ovogodišnji prinosi na posavskim poljima zadovoljavajući, ratari se suočavaju s ozbiljnim problemima: kvaliteta zrna nije ispunila očekivanja, a dodatnu neizvjesnost unosi neutvrđena otkupna cijena.
Naglo sazrijevanje srušilo kvalitetu zrna
Ovogodišnji urod pšenice kreće se u solidnim granicama od 5 do 7 tona po hektaru, dok je hektolitar težinski zadovoljavajući (od 80 do 83). Međutim, razina proteina je iznimno loša. Proizvođači razloge za ovakav ishod vide u specifičnim i nepovoljnim vremenskim prilikama tijekom proljeća i ranog ljeta.
„Pšenica je do unazad dva tjedna bila jako zelena, a u roku od pet dana ona je sazrela, no ne sve, nego neke ranije sorte. Mislimo da je problem i velika količina kiše koja je pala u proljeće. Ona je njoj pogodovala što se tiče uroda, ali kvaliteta je nekako izgubljena“, objašnjava Matej Ević, potpredsjednik Udruge poljoprivrednika Orašje.
Poljoprivrednik iz Vidovica, Vidan Grgić, potvrđuje kako situacija s kvalitetom dosad nije bila ovoliko loša: „Nije nikad bilo ovako da proteini u pšenici nisu toliko dobri. Hektolitar je solidan, kreće se od 80 do 83, tako da ima te neke težine što se tiče prinosa.“
Cijene diktiraju susjedi, ratarima prijete mizerne cifre
Uz lošu kvalitetu, poljoprivrednike najviše brine formiranje otkupne cijene koja još uvijek nije službeno poznata. Prema procjenama s terena, cijene će biti niže od prošlogodišnjih, a s obzirom na to da je čak 90 posto uroda završilo u nižoj, trećoj i četvrtoj klasi, ekonomska računica za posavske ratare iznimno je loša. Cijene, kažu, tradicionalno diktiraju tržišta iz okruženja.
„Uvijek nama Hrvatska i Srbija diktiraju cijene, tako da mislimo da pšenica po tim nekim klasama neće biti više od 0,36 ili 0,37 KM za prvu i drugu klasu, koje je vrlo malo. A 90 posto je 3. i 4. klasa, to je možda 0,31 ili 0,32 KM, jako loše“, ističe Ević, dodajući kako bi realna cijena za te niže klase trebala biti između 0,43 i 0,46 KM kako bi poljoprivrednici pokrili troškove i imali sredstava za iduća ulaganja.
Grgić upozorava kako su ponuđene cijene nedostatne za opstanak: „Ako nam plate 0,30 KM četvrtu klasu to će biti dobro, 0,32 do 0,33 KM da bude treća, premium da dogura do 0,40 KM, a to je mizerna cijena. S tim ne može opstati proizvodnja.“
Podsjetimo, i ranije završena žetva ječma donijela je slično nezadovoljstvo – unatoč prinosu od 4,5 do 6,5 tona po hektaru i dobroj kvaliteti, otkupna cijena iznosila je tek 0,33 KM po kilogramu.
Izostala pomoć vlasti i strah od gubitka poticaja
Osim tržišnih problema, posavski poljoprivrednici ogorčeni su i na odnos vlasti. Do danas im nije isporučeno dizel gorivo iz federalnih robnih rezervi koje im je obećano još proljetos kako bi im se olakšali visoki troškovi sjetve.
Dodatni strah budi i mogućnost uvođenja novih pravila za ostvarivanje poticaja u biljnoj proizvodnji, koja bi mogla biti vezana upravo za kvalitetu proizvedene pšenice.
„Počet će nam uvoditi, recimo, ako čovjek ne može proizvesti kvalitetnu pšenicu – treću, drugu i prvu klasu, neće moći ostvariti poticaje. Mislim da je to pogubno za poljoprivrednike iz tog razloga što mi nemamo kvalitetnu zemlju ovdje. I to državne zemlje što imamo, to je sve peta i šesta klasa, što znači da mi nećemo moći ostvarivati poticaje“, upozorava Vidan Grgić.
Pogled uprt u jesenske kulture
Dok se zbrajaju gubici i čeka konačna cijena krušarice, poljoprivrednici se nadaju boljem ishodu s jesenskim kulturama. Kukuruz, soja i suncokret za sada su u dobrom stanju. Ipak, kako posavski ratari često napominju, poljoprivreda je „tvornica pod otvorenim nebom“, pa će konačni rezultati i zarada ponovno ovisiti isključivo o ćudljivim vremenskim prilikama u nadolazećim mjesecima.
Otvori KEKS Pay
