Parlamentarci iz Republike Srpske inzistiraju da se u poslovnik zajedničkog tijela BiH i Europske unije uvede princip entitetskog glasovanja. To bi u prijevodu značilo da bi se entitetsko glasovanje moralo uvesti i u izaslanstvo koje čine europski parlamentarci u zajedničkom tijelu BiH i EU, a što oni odbijaju.
Riječ je o Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje koji se uspostavlja za svaku državu u procesu pridruživanja EU. Odbor se uspostavlja na osnovu odredbi koje su navedene u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji jasno precizira da će taj parlamentarni odbor biti sastavljen od predstavnika parlamentarne skupštine zemlje pretendenta i Europskog parlamenta, piše Klix.
Princip je da u ovom odboru bude podjednako zastupljen broj članova izaslanstva Parlamenta BiH i broj članova izaslanstva Europskog parlamenta, odnosno dva izaslanstva koja zajedno čine Parlamentarni odbor.
U svim državama koje su do sada uspostavljale Parlamentarne odbore u procesu svog integrisanja važilo je da dva izaslanstva imaju podjednak broj članova i istu važnost u pogledu glasovanja. To u prijevodu znači da istu težinu imaju glasovi parlamentaraca iz BiH i glasovi parlamentaraca iz Europskog parlamenta.
Ustaljeno, kao i u svim drugim državama, poslovnikom je predviđeno da se sve odluke donose natpolovičnom većinom članova svakog izaslanstva, što znači da je potrebno više od pola glasova bh. izaslanstva i više od pola glasova članova europskog izaslanstva kako bi odluka bila usvojena. Bh. izaslanstvo čine svi članovi Zajedničkog povjerenstva Parlamentarne skupštine BiH za europske integracije.
Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Povjerenstva za europske integracije Halid Genjac kazao je za Klix.ba kako su u startu predstavnici iz RS-a koji su članovi izaslanstva tražili da se u poslovnik Parlamentarnog odbora unese da će izaslanstvo BiH odlučivati u smislu prakse koja je inače zastupljena u Parlamentarnoj skupštini BiH, što znači da će za donošenje odluka biti potreban etnički princip.
"To podrazumijeva princip etničke kvalifikacije i tu je nastao problem. Imamo nerecipročnost pozicija i značaja izaslanstva. Ako bi izaslanstvo BiH u poslovnik uvelo da su potrebni i etnički glasovi onda bi trebalo uvesti i to da su etnički glasovi potrebni u Izaslanstvu EU. To bi trebalo značiti da europsko izaslanstvo treba imati 28 članova", rekao je Genjac.
On je dodao da su u pokušaju rješavanja nastojali unutar bh. izaslanstva dogovoriti da se radi ne principu usuglašavanja. Kako kaže, uopće se ne očekuje preglasavanje jer u ovom procesu to se nikada nijednoj državi nije dogodilo.
"Pokušavali smo internim procedurama regulirati to pitanje na način da se isključi preglasavanje. Međutim, predstavnici iz RS-a inzistiraju da u poslovniku Odbora, dakle ne izaslantva, nego Odbora, stoji da će se odluke donositi kvalificiranom većinom, što u krajnjem znači entitetsku zastupljenost. S obzirom na to da je za predstavnike Europskog parlamenta to apsolutno neprihvatljivo jer nije moguće, zbog ovog principa imamo taj problem koji dugo traje", rekao je Genjac.
Genjac je kazao kako smatra da uopće nije toliki strah od preglasavanja, kako se navodi, već da je stvarna pozadina uporno inzistiranje na tome da entitet RS bude uočljiv subjekt u procesu integriranja.
"Na neki način hoće da se pošalje poruka kako u Europsku uniju ne ide BiH nego dva njena entiteta. To nije ni točno jer subjekt je BiH, a ne entiteti", kazao je Genjac.
Zaključuje kako Europski parlament inzistira da se u ovoj instituciji treba voditi debata zastupnika i izaslanika, a odluke da se donose prostom većinom.
