Tijekom prva dva mjeseca ove godine cijena peleta varirala je te je bila neujednačena u BiH. Prema podacima vidljivim iz registra cijena Federalnog ministarstva trgovine, maloprodajna cijena ovog energenta ovisno o klasi i dobavljaču, u siječnju i veljači, kretala se u rasponu od 500 do više od 800 KM po toni, piše Forbes.
„Razlike u cijenama peleta između županija rezultat su tržišnih čimbenika, proizvodnih kapaciteta, troškova prijevoza, skladišnih troškova, kao i ugovornih odnosa koje distributeri imaju s proizvođačima", kažu za Forbes BiH iz Federalnog ministarstva trgovine, dodajući kako na formiranje cijena utječu i sezonska potražnja, dostupnost zaliha na lokalnom tržištu te individualne poslovne strategije gospodarskih subjekata, koje se razlikuju od županije do županije.
Muhamed Helać, direktor bh. kompanije Drvosječa, pojašnjava za Forbes kako je nestašica sirovine u posljednje dvije godine gorući problem. Zbog financijskih problema u kojima se nalaze pojedina entitetska i županijska šumsko-gospodarska poduzeća, ponude i potražnje, sirovina sama po sebi je, navodi, skuplja, a posljedično i krajnji proizvod; pelet, briket i iscijepano drvo.
„Nije za zanemariti ni povećanu potražnju s inozemnog tržišta koja je iz dana u dan sve veća, a ako pogledamo nove zakonske odredbe, primjericem u Njemačkoj, gdje je naloženo da se, u cilju odmicanja od ruskog plina, svi kotlovi na plin zamjene kotlovima na pelet ili iscijepano ogrjevno drvo, potražnje će biti sve više i više“, govori Helać za Forbes BiH i dodaje:
- Mnogo je čimbenika koji dovode do, najčešće, porasta u ovim razdobljima godine, a s obzirom na sporost poboljšanja bilo kakvih uvjeta rada u Bosni i Hercegovini, njih je svakim danom sve više i više.
Pred sezonu grijanja prošle godine zabilježen je nagli rast ovog energenta, gdje je cijena tone peleta, u pojedinim razdobljima, prelazila i 700 KM.
Kako bi se zaustavila daljnja poskupljenja i moguće spekulativno formiranje cijena, resorno ministarstvo donijelo je mjeru da maksimalna maloprodajna cijena ne smije biti viša od 480 KM + PDV po toni.
Odluka o ograničenju veleprodajne i maloprodajne cijene peleta bila je privremena i trajala je do kraja 2025. godine, nakon čega je Federalno ministarstvo trgovine donijelo uputstvo o načinu, sadržaju i rokovima dostave obavijestia o promjeni cijena i marži za pelet.
Njime je propisana obveza da gospodarski subjekti koji se bave veleprodajom i maloprodajom peleta redovito dostavljaju podatke o promjenama cijena i marži za pelet, nakon čega se one evidentiraju i javno prikazuju u web-aplikaciji pelet.fmt.gov.ba.
Cilj je bio, kažu iz Federalnog ministarsva trgovine, osigurati javno dostupne i ažurne informacije o kretanju maloprodajnih cijena peleta po županijama u odnosu na proizvođače i distributere.
Prema njihovu obrazloženju, javna dostupnost cijena potiče konkurenciju među distributerima i potrošačima daje mogućnost da izaberu povoljniju ponudu. Takav pristup, ističu, prirodno doprinosi stabilizaciji tržišta.
„Građanima je omogućeno da uporede cijene i donesu odluku o kupovini, dok je istovremeno povećana disciplina među sudionicima na tržištu“, kažu u Ministarstvu.
Za Helaća, nametnuta obveza dostavljanja obavještenja o promjenama cijena i marži za pelet predstavlja samo jednu dodatnu birokratsku obvezu za proizvođače i trgovce, bez stvarnog učinka za tržište i potrošače.
Prema njemu, problem na tržištu je mnogo kompleksniji.
„Veliki broj trgovaca se odlučio, zbog “primamljivo visoke cijene”, u svoj asortiman uvrstiti i pelet jer su vjerovali da se u tom artiklu krije velika marža i zarada iako realno ta marža rijetko prelazi 10%. Već znamo za nekoliko slučajeva gdje su pojedini trgovci nabavili određene male količine peleta i prodavali ih po cijenama koje spadaju u jedne od nižih, i kada su prodali sve količine koje su nabavili, nisu mogli više nigdje nabaviti nove količine jer je u proteklom razdoblju vladala opća nestašica za peletom ili jednostavno nisu htjeli više nabaviti pelet jer su vidjeli da marže nisu onakve kakve su očekivali i da je sam protok robe od nabavke do prodaje spor. Međutim, njihove cijene su idalje ostale iskazane na stranici Ministarstva i nigdje ne stoji da oni više peleta po toj cijeni nemaju na prodaju“, kaže Helać dodajući kako se na taj način može stvoriti pogrešna slika tržišta.
Kao dodatni problem ističe i to što značajan broj trgovaca i proizvođača još nije postupio po ovoj mjeri, te da se ona odnosi samo na entitet FBiH, a ne na cijelu BiH, dok se veliki broj proizvođača peleta nalazi u bh. entitetu RS.
„Drvna industrija, a pogotovo dio nje koji se bavi ogrjevom, čini jedan od najvećih udjela u sivoj ekonomiji naše države. Brojni proizvođači i trgovci rade "na crno", ne evidentiraju promet preko fiskalnih sustava, a samim time ne plaćaju PDV i druga davanja prilikom prodaje proizvoda“, kaže te posebno upozorava na dugoročne posljedice kupovine ogrijeva na crno.
Helać napominje kako s dolaskom toplijih dana troškovi proizvodnje opadaju, što njegovoj kompaniji otvara prostor za korekciju cijena naniže.
„Zato već od ožujka pripremamo veliki akcijski popust na pelet i briket i s tom akcijom službeno ulazimo u ono razdoblje godine kada svi građani trebaju nabaviti ogrjev jer je upravo tada najjeftiniji – od ožujka pa do lipnja“, kaže on.
Mladen Erić, vlasnik i direktor firme Erić-m Bijeljina, koja je jedan od većih proizvođača peleta u Bijeljini, za Forbes BiH kaže kako je trenutačna prodajna cijena peleta A1 klase kod njih 670 maraka s PDV-om.
Peleta u BiH je ove godine bilo dovoljno, govori za Forbes, ali značajne količine su se i izvozile.
Prema njegovim riječima, realna maloprodajna cijena peleta u BiH, kod proizvođača, bez dostave, iznosi upravo 670 KM.
„U ovoj kalkulaciji, nama kao proizvođaču, ostane oko 50 KM po toni. Ako bi se cijena vratila na 600 KM, ja osobno nemam računicu proizvoditi, osim ako ne padne cijena ulazne sirovine“, kaže Erić.
Pojašnjava kako su trenutačno skladišta u Europi prazna kod svih trgovaca, da nitko nema robe na lageru pa tako ni u BiH.
“Nemoguća je misija da cijena padne ove godine. Smijem to potpisati“, poručuje te smatra da će peleta biti dovoljno, iako priznaje da su cijene visoke.
„Ako proizvođači nerealno povećaju proizvodnju, eventualni pad cijena može se očekivati tek iduće godine“, kaže za Forbes.
Otvori KEKS Pay
