Katolički Uskrs najvažniji je blagdan u kršćanskoj tradiciji, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista, koje je središnji događaj u teologiji kršćanstva. Nakon duljeg vremena ove se godine poklopilo da Uskrs istoga dana slave svi kršćani, pa ravnali se oni po gregorijanskom i julijanskom kalendaru. Uskrs dolazi na kraju korizme, razdoblja od 40 dana pokore, molitve i posta, što ga čini trenutkom duhovne obnove i radosti. Tijekom Uskrsa katolički vjernici sudjeluju u raznim obredima i tradicijama, uključujući sudjelovanje na svetim misama, obrede blagoslova hrane i ostale radosne proslave u zajednici.
Miris blagdana
Kao i proteklih, tako i ove godine, miris blagdana, unatoč kišnim i tmurnim danima, osjeća se na svakom koraku. Gužve u prometu, redovi na blagajnama u trgovinama, puni kafići i restorani, ulice prepune ljudi, među kojima je dosta i onih koji samo za velike blagdane stižu u svoj grad, a to su uglavnom Božić i Uskrs. Stigli su gosti sa Zapada, a i ovi domaći moći se ugodno odmoriti jer je pred njima pravi mali godišnji odmor. Prema Zakonu o blagdanima, Veliki petak, subota, nedjelja i ponedjeljak neradni su dani kako u Federaciji tako i Republici Srpskoj. Dodamo li k tome proljetni raspust učenika i studenata, prilika je da se obitelji okupe na dulje razdoblje. Šteta, uskrsnice koje su nekada dobivali djelatnici danas su prava rijetkost.
I blagdani sve manje postaju obiteljska okupljanja s obzirom na to da je vrijeme kada se sve gleda kroz potrošnju. Nažalost, umjesto priče o običajima i slavljenju ovog blagdana, kroz tiskovine i druge medije sve se više govori o cijenama i blagdanskoj potrošnji. Je li to posljedica neimaštine ili sindikalnih pritisaka političkih stranaka?
Tako i veliki broj kršćana zbog svoga imovinskog stanja Uskrs promatra kroz prizmu potrošnje te ih većina planira štedjeti, čak i na blagdanskoj trpezi. Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi na blagdanskom stolu imati kuhanu ili pečenu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače. Inače, procijenjena potrošnja za Uskrs ove godine iznosi nekoliko tona šunke i desetke milijuna komada jaja. Tako će se i tijekom ovih uskrsnih blagdana bojiti jaja, peći će se kolači, kuhat će se i peći šunka, "nastradat" će i veliki broj praščića i janjaca, a i točit će se vino i pivo te ostali napici. Uskrsni ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih slastica, pa će se i ove godine u trgovinama diljem BiH posebno istaknuti akcijski i prigodni konditorski proizvodi. S obzirom na to da blagdane obilježava i priprema kolača, ne čudi to što domaći konditori osjete povećanu potražnju za čokoladom za kuhanje.
Uskrsna košarica
Jedno je sigurno, kada je u pitanju potrošnja, čeka nas najskuplji Uskrs. Je li u pitanju inflacija ili pak beskrupulozno dizanje cijena, ali iz godine u godinu cijene uskrsne košarice rastu otprilike i do desetak posto u odnosu na one iz prethodne godine. Nije prošlo puno vremena kada je obitelj za Uskrs u prosjeku trošila tek nešto više od stotinu maraka. Ti iznosi iz godine u godinu rastu, a danas za nešto bogatiju trpezu treba izdvojiti i do tisuću maraka.
Uskrsna košarica za tročlanu obitelj, prema izračunu sindikata, za 2025. godinu i dalje je rasla u odnosu na onu iz prošle godine. Tako ona bogatija, koju će sebi priuštiti nešto manji broj ljudi, stoji oko 800 KM, a lani je koštala oko 730 KM, što znači da je poskupjela za deset posto. Za skromnu košaricu treba izdvojiti oko 250 KM, a lani se ista uklapala u iznos od 200 KM. Nažalost, mnogima će i ovaj iznos biti nedostupan. Dakle, za Uskrs će se u prosjeku trošiti oko 400 KM. Košarica se odnosi na nekoliko obroka, odnosno na obroke u blagdansko vrijeme, i to od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka. Domaća rolana šunka ove se godine prodaje i po 20 KM za kilogram. Odojak je ovog trena 15 KM, janjetina 33 KM, možda mladim janjcima cijena dođe do 40 KM, a porasle su i cijene mladog luka, jaja, rotkvica te i drugih namirnica. Bolje vijesti stižu kad su u pitanju jaja. U Americi i Europi je nestašica, u BiH nije tako loše što se tiče ponude. Tradicionalna uskrsna jela variraju ovisno o regiji, ali uobičajeno uključuju pečenja, domaći kruh, kolače kao što su pinca te razne salate. U nekim kulturama priprema posebnih blagoslovljenih jela, poput uskrsnih jaja, postala je važan ritual koji prati obiteljske običaje. Jaja se često oslikavaju i ukrašavaju, simbolizirajući novi život i uskrsnuće. Osim bojenja jaja, tradicionalno se priprema i uskrsni kruh, poznatiji kao pogača. Ovaj kruh, koji često dolazi u obliku pletenice ili kolača, simbolizira Kristovo tijelo i pruža duhovnu povezanost s vjerom. Obitelj se okuplja oko stola kako bi zajedno blagovala uskrsni obrok, koji je često obogaćen raznim simboličnim jelima, uključujući meso, povrće i kolače. Ova blagovanja predstavljaju vrijeme zajedništva i obnavljanja obiteljskih veza.
