U Republici Srpskoj je od početka siječnja do kraja listopada ove godine odjavljeno 446 poslovnih subjekata, što je za 96 više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je iz evidencije izbrisano 350 tvrtki.
Navodi se to u službenim podacima Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge (APIF). Istodobno, u Republici Srpskoj je u deset mjeseci ove godine osnovan 861 poslovni subjekt, što je tek neznatno više u odnosu na isto razdoblje 2025. godine, kada ih je registrirano 851.
U Banjoj Luci manje novih, a više odjavljenih tvrtki
Podaci pokazuju da je u Banjoj Luci tijekom prvih deset mjeseci ove godine odjavljeno 138 tvrtki, dok ih je u istom razdoblju lani bilo 119. S druge strane, broj novoosnovanih poslovnih subjekata u najvećem gradu Republike Srpske bilježi pad.
"Tako je od siječnja do kraja listopada ove godine registrirano 387 novih tvrtki, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 418", kazali su u APIF-u.
Ovi podaci pokazuju da je na razini Republike Srpske broj odjavljenih poslovnih subjekata povećan, dok je broj novoosnovanih tek blago porastao. U Banjoj Luci je, međutim, zabilježen rast broja odjavljenih i pad broja novoosnovanih tvrtki.
Bez podataka o tvrtkama teško je procijeniti stanje gospodarstva
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, ocjenjuje da podaci o broju ugašenih i novoosnovanih poduzeća u Republici Srpskoj ne ukazuju na trend koji bi upućivao na značajnije promjene u gospodarskoj strukturi.
"Ovi brojevi upućuju na relativno prihvatljive oscilacije gospodarskog nataliteta. Da bismo mogli izvesti određene zaključke, nužno je imati podatke o strukturi odjavljenih i novoosnovanih poduzeća, odnosno o djelatnostima kojima se bave i njihovoj veličini", ističe Mlinarević.
On navodi da se bez podataka o prihodima i broju zaposlenih u ugašenim poduzećima ne može procijeniti koliko je njihovo zatvaranje utjecalo na gospodarski rast i zaposlenost.
"Isto tako, bez informacija o veličini novoosnovanih poduzeća ne možemo znati u kojoj će mjeri ona biti u stanju nadoknaditi pad ekonomske aktivnosti i broja zaposlenih uslijed gašenja postojećih kompanija", pojašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, razlozi za gašenje poduzeća mogu biti različiti i ovise o djelatnosti kojom se bave.
"Kod izvozno orijentiranih tvrtki ključni razlozi mogu biti gubitak tržišta i pad potražnje, dok kod uslužnih poduzeća problem mogu predstavljati nelikvidnost i gubitak konkurentnosti. Na zatvaranje tvrtki dijelom utječe i nedostatak radne snage, osobito u izrazito radno intenzivnim djelatnostima", navodi Mlinarević.
Dodaje da je za ozbiljniju procjenu kretanja u poduzetničkoj sferi neophodno analizirati strukturu i tehnološku intenzivnost poduzeća koja se gase, ali i onih koja se tek osnivaju.
Otvori KEKS Pay
