Pojedini analgetici, čija prekomjerna uporaba može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba, od sada će se moći kupiti samo uz recept, ako je u pitanju i mala doza, piše Večernji list BiH. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić izjavio je kako se želi spriječiti neovlašteno korištenje lijekova te da će inspekcije pojačano kontrolirati izdavanje recepta i kupnju lijekova s njima, prenosi Srna. - Svi lijekovi, poput caffetina, ibuprofena, aspirina i andola izdaju se bez recepta u određenim dozama. Za veće doze lijekova potreban je recept jer su potencijalno opasni za čovjekovo zdravlje ako se s njima rukuje pogrešno - izjavio je Bogdanić. Uskoro bi trebali biti poznati i učinci primjene pravilnika o lijekovima Bosne i Hercegovine, a sve nakon što bude izrađeno izvješće o potrošnji lijekova.
Promjene cijena
Aleksandar Zolak, v. d. ravnatelja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, izjavio je da su zbog tržišne utakmice podignute cijene lijekova koji se izdaju bez recepta počele padati.
- Govorili smo o procjenama, to je 10 do 12 posto ušteda, ali primarno za institucije zdravstvenog sustava, fondove. Ljudi koji kupuju lijekove bez recepta osjetili su povećanje cijena, ali to je bilo privremenog karaktera, odnosno jedna vrsta pokušaja industrije da kompenzira gubitke koje je trpila na lijekovima koji se izdaju na recept i to sada već ima trend opadanja - rekao je nedavno Zolak.
Lijekovi na čekanju
Nedavni podaci pokazuju da je više od 200 lijekova na čekanju, odnosno registraciji, te da Vijeće ministara BiH mora naći način kako prevladati probleme. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH 19. svibnja prošle godine su objavili maksimalne veleprodajne cijene lijekova za tržište u BiH koje su istog dana postale vrijedeće. Novi pravilnik je regulirao cijene lijekova koje se izdaju na recept, tako da su pojedini lijekovi pojeftinili za deset posto. Lijekovi koji se izdaju na recept nose otprilike 80 posto tržišta u vrijednosti od oko 520 milijuna KM. S prosječnom uštedom od deset posto računa se da će fondovi, bolnice i ostali uštedjeti oko 50 milijuna KM na godišnjoj razini. Pored ovoga, nadležne institucije jačaju kontrole potrošnje lijekova kako bi spriječili eventualne zloporabe, bezrazložno propisivanje lijekova i dodatne troškove fondovima iz kojih se financira zdravstveni sustav.
- Farmaceutska industrija će uvijek željeti prodati što više svojih proizvoda, ali liječnici i nadležne institucije moraju kontrolirati potrošnju lijekova i osigurati da se oni koriste zbog utjecaja na zdravlje pacijenata, a ne zbog želje trgovaca. Na tome još uvijek treba raditi - zaključili su naši sugovornici. •
