Čelnici Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kazali su kako bi uvođenje videonadzora na glasačkim mjestima, kako su bili prijedlozi i inicijative, u svrhu uočavanja i sprečavanja povreda postupka glasovanja imalo izrazito negativan utjecaj na privatnost osoba koje su pod takvim nadzorom.
Postavljanje videonadzora na glasačkim mjestima kod glasača bi stvorilo osjećaj nelagode da se nalaze pod prismotrom, da su glasovali, kad su glasali, jesu li došli s članovima obitelji ili sami. Smatraju kako bi se uvođenje videonadzora na glasačkim mjestima neopravdano ograničila privatnost građana i zalažu se za manje invazivne mjere i stroži nadzor članova glasačkih odbora ili promatrača nad glasačkim postupkom.
Agencija za zaštitu osobnih podataka protivi se i ideji o davanju otiska prsta na glasačkom mjestu, ističući kako se time izravno ugrožava zaštićenost osobnih podataka. Bilo koji identifikacijski dokument, po njima, sasvim je dovoljan dokaz da se identificira glasača koji se pojavio na izborima.
“Građani identifikacijiskim dokumentom dokazuju svoj identitet pred sudom, ovlaštenim službenim osobama, da mogu prijeći državnu granicu, raspolagati nekretninama ili se kreditno zadužiti, a s druge strane, isti taj identifikacijski dokument ne bi bio dovoljan za identifikaciju pred biračkim-glasačkim odborom”, stoji u zaključcima Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.
Prema nekim najavama, za lokalne izbore 2020. moglo bi se uvesti optičko skeniranje glasačkih listića, što bi pomoglo da rezultati izbora budu poznati već sat vremena nakon zatvaranja biračkih mjesta, a sada su potrebna 24 sata da oko 90% listića bude prebrojano za izbor člana Predsjedništva BiH.
