Plodovi skriveni u lišću, berači nakon berbe i utovara traže hlad ispod kamiona...
Suzbili uvoz
Samo još Marinko Merdžan, vrijedni čapljinski poljoprivrednik iz Bivoljeg Brda, zagleda kakvo je stanje na neobranom dijelu njive koja je dio nekada prostranog Čapljinskog polja, piše Večernji list BiH.
Znoj niz lice teče potocima. Na podnevnu se vrelinu ne obaziremo jer imali smo sreću berače i vlasnika zateći na licu mjesta, prije podnevnoga odmora. Poslijepodne slijedi nova šihta, novi kamion jer kupac, u ovom slučaju riječ je o jednom domaćem lancu, ne može čekati. Plodovi slatki kao rijetko kada, lubenica se traži.
- Ove vreline odgovaraju samo lubenicama, i to dvostruko. Dobra obrada i dovoljno vode jamče izvrstan slador, a opet, što će ljudi na ovoj vrelini nego jesti rashlađenu lubenicu - kaže nam Marinko. - Ovo globalno zatopljenje, izgleda, stiglo je i do nas. Obično kada počne berba za Ivandan (24. lipnja, nap. a.) kažu da je lubenica uranila. To se dogodilo ove godine i napravilo pozitivan iskorak, suzbili smo uvoz lubenice. Doduše, ture iz Turske su skuplje pa nam kod prodaje pomaže skupa nafta, a kod sadnje, cijene goriva su nam odnemogle. Zahvaljujući trgovačkim centrima u Hercegovini, koji preferiraju domaću robu, zasad nemamo problema s plasmanom. Međutim, ima i onih koji su godišnje otkupljivali 1-2000 tona, a ove godine još se ne javljaju - kaže Marinko. - U cjelini, potražnja je odlična, ali vrijeme za berbu nije nam sklono. Upravo završavamo jutarnju berbu, bježimo do 16 sati, a onda nastavljamo dalje. Do radne snage nije lako doći, ali kad roba ide, možeš malo bolje platiti pa onda dođu mladi sportaši - rukometaši, nogometaši, vojnici, odnosno ljudi raznih zanimanja - kaže. Kako ističe, cijena bi trebala ostati na sadašnjoj razini od 0,50 do 0,60 KM za kilogram, inače, ispod 0,50 KM na ove troškove i uvjete te manji urod, smatra, ne bi se isplatilo.
- Ove godine nije obilan urod, ali je kvaliteta daleko iznad očekivanja. Ako bi lubenica ostala na oko 0,50 KM, mislim kako bismo imali neku minimalnu zaradu. U stvari, o zaradi ne možemo ni govoriti dok kampanja ne završi jer primjerice urea, osnovno gnojivo za prehranu lubenice, lani je bila 57 KM za 100 kilograma, dok je ove godine više od 200 KM. Ipak, mislim kako će biti dobro ako se nastavi ovako - smatra Marinko ističući kako će kampanja lubenica u Hercegovini ove godine biti kraća. - Mislim kako će za desetak dana glavnina lubenica u Hercegovini biti obrana, a najkasnije do kraja mjeseca. Malo će lubenica ostati za drugi dio ljeta. Visoke temperature ubrzavaju zrenje i skraćuju vegetacijsko razdoblje. Imamo nasade sađene na otvorenom u svibnju, koji će za berbu dospjeti za koji dan - objašnjava.
Ovaj poljoprivrednik ne krije kako su prigodom ovogodišnje sadnje od pomoći bile rezerve, a kako će biti dalje, ne usuđuje se prognozirati. Osobno smatra kako će prepoloviti proizvodnju za zimske kulture, a tako i za nasade iduće godine. - Sada su za sadnju potrebna golema sredstva, deseci tisuća maraka.
Poticaji po hektaru
U situaciji kada ti nitko ništa ne jamči, jednostavno ne smiješ riskirati. Ohrabrujuće u cijeloj priči o lubenicama jest da proizvođači ove godine mogu računati na poticaje po hektaru. Od Marinka Merdžana doznali smo da je na uvid o proizvodnji kod njega već dolazilo nadležno povjerenstvo.
