Zemlje Europske unije očito žele pokazati ostatku kontinenta, a posebno jugoistoku Europe, da se na njih i dalje računa unatoč evidentnoj stanci u proširenju Unije.
Mogući potezi Unije
Kako objavljuju mediji, 12 država Europske unije jasno je pokazalo kako želi da šest zemalja zapadnog Balkana aktivnije sudjeluje na njihovim sastancima.
Jasno je artikuliran zahtjev, koji se našao i u predloženom dokumentu u Bruxellesu, da predstavnici zemalja koje pretendiraju na članstvo u Uniji nazoče sastancima na kojima se određuje politika Unije i prije nego što postanu članice europskog bloka.
Iza ovakvog zahtjeva stoje Austrija, Češka, Estonija, Mađarska, Irska, Italija, Litva, Letonija, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka te je primjetno kako je uglavnom riječ o takozvanim novim članicama ili onima koje su tradicionalno povezane s Balkanom, poput Austrije.
Njihov je prijedlog da se ubuduće održava godišnji sastanak s liderima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Osim toga, navodi se i niz drugih poticajnih poteza sa strane Unije koji bi očito trebali ohrabriti proeuropske snage u zemljama zapadnog Balkana.
U prijedlogu u 12 točaka, koji je predan Europskoj komisiji krajem prošlog mjeseca, države EU navode da ministri vlada s Balkana trebaju sudjelovati na najvažnijim sastancima Europske unije kada je riječ o životnoj sredini, zdravlju, prometu i vanjskoj politici.
To bi bio korak dalje u odnosu na ad hoc sastanke i ministarske susrete za doručkom koje EU trenutačno nudi partnerima koji nisu u sastavu Unije.
Zemlje koje stoje iza ovog prijedloga smatraju kako takve mjere Uniju ne koštaju ništa, a imale bi ogroman politički utjecaj i bile bi instrumentalne u poboljšanju ugleda EU u toj regiji.
Također, od dužnosnika Europske unije traži se da češće posjećuju zemlje koje su potencijalne članice na Balkanu i na taj način pokazuju povezanost i brigu za ovaj dio Europe.
Konkretni potezi
Među konkretnim potezima koji bi učvrstili veze EU i zapadnog Balkana je i ideja o ukidanje roaminga za mobilne telefone za 18 milijuna stanovnika balkanskih država.
Još ranije je roaming u mobilnoj telefoniji ukinut unutar prostora Unije.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako u svim država zapadnog Balkana većina stanovništva priželjkuje članstvo u EU unatoč obeshrabrujućim najavama iz Bruxellesa, po kojima je novo proširenje moguće tek za šest ili sedam godina.
To budi strah od drugih, neeuropskih utjecaja na Balkanu.
