Pandemija koronavirusa (COVID-19) pustoši ekonomiju Bosne i Hercegovine (BiH), uzrokujući veliku štetu firmama i tržištu rada. Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva.
Objavljeno je to na web-stranici World Bank u tekstu čiji su autori ekonomisti te banke Leonardo Lucchetti i Jamele Rigolini.
''Početkom godine, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi su bili pozitivni. Međutim, pandemija je preokrenula taj trend, pa se sada zemlja suočava s najvećom recesijom nakon svjetske financijske krize. Kao posljedica, broj zaposlenih osoba se do srpnja 2020. smanjio za oko 3 posto u odnosu na isti period 2019., a broj građana prijavljenih kao nezaposleni se povećao za više od 19.000.
U nedostatku ažurnih podataka o siromaštvu (posljednji datiraju iz 2015.), proveli smo simulacijsku analizu da bismo predvidjeli uticaj pandemije na siromaštvo, tj. na ljude koji žive s manje od 5,50 $ na dan. Rezultati pokazuju da bi preko 85.000 ljudi moglo osiromašiti kad ne bi bilo vladinih mjera u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerovatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćenih programima socijalne zaštite - citat je iz teksta.
Preliminarni rezultati nedavne online ankete, provedene putem agencije za istraživanje tržišta, također daju neke dokaze o neproporcionalno većem negativnom efektu pandemije na ugrožene grupe. Anketa je provedena od 5. do 19. lipnja, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika. Približno 45 posto anketiranih je živjelo u domaćinstvu gdje je netko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslan na neplaćeno odsustvo. Sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva. Ti utjecaji variraju između različitih socioekonomskih grupa, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene, spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su također pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem'', navode također autori teksta.
Oba entiteta u BiH su uvela mjere politike za zaštitu firmi i domaćinstava, kao što su subvencioniranje minimalne plaće i doprinosa za socijalno osiguranje u firmama pogođenim COVID-19 krizom. Te su mjere donekle ublažile uticaj početnog šoka; međutim, s obzirom na to da se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, sveukupan efekt tih mjera na ublažavanje siromaštva nije poznat.
''Ova je kriza pokazala potrebu da vlasti u BiH poduzmu odlučne radnje u pravcu usvajanja politika transparentnosti podataka, uz redovno provođenje terenskih istraživanja za praćenje pulsa zemlje i pravovremeno objavljivanje informacija. Samo tako će biti moguća proaktivna identifikacija problema koji najviše utječu na stanovništvo, donošenje politika i provođenje aktivnosti koje su prilagođene konkretnim problemima koji trebaju biti riješeni, kao i verifikacija da su te aktivnosti ostvarile očekivane rezultate. U nedostatku pouzdanih i pravovremenih podataka, mi idemo naslijepo kroz ovu oluju i bit ćemo sve manje sposobni da izbjegnemo nadolazeće'', citat je iz teksta.
