Bogata povijest rudarenja i kovačkog zanatstva u Kreševu, srednjobosanskom gradiću s najviše spomenika po glavi stanovnika u BiH, iznjedrila je jedinstveno umijeće u svijetu - vještinu potkivanja jaja. Prema legendi, potkovati jaje bio je vrhunac kovačkog zanata, a šegrt koji svlada vještinu, za koju je potrebno puno strpljenja i preciznosti, dokazivao je da je spreman za ženidbu i brigu o vlastitoj obitelji. Kovač bi jaje koje je sam potkovao stavio u prozor, a djevojkama bi to bio jasan znak da je mladić spreman za ženidbu.
Prošlost, budućnost, sadašnjost
Kovačnice su u Kreševu odavno utihnule, mladići više ne potkivaju jaja, a sve i da potkivaju, djevojke bi ih teško primijetile jer neki drugi kriteriji za odabir životnog partnera odavno su na snazi. No, u tišini starih kreševskih radionica ipak se očuvala vještina potkivanja jaja. Njeguju je tek malobrojni Kreševljaci, a Stjepan Biletić, koji je odavno zagazio u osmo desetljeće života, najstariji je potkivač jaja u Kreševu. - Ja sam najstariji pa Krešo Gabela, a od mladih jaja potkiva i Mateo Ivičević. Ja sam učio od njegova djeda Franje, koji je vještinu potkivanja jaja prenio na sina i unuka. Osim nas trojice, ima još pet, šest Kreševljaka koji znaju potkovati jaje, ali to ne rade aktivno kao nas trojica - kazuje nam 77-godišnji Stjepan Biletić koji jaja potkiva punih 45 godina. - Svima koji me pitaju koliko mi vremena treba za potkovati jaje kažem da je to nemjerljivo jer nikad ne znate koliko ćete vremena potrošiti. Nekad u posljednjoj fazi ljuska puca i morate sve ispočetka - ispričao nam je Biletić koji je pronašao svoj način kako stati na kraj konzumnim jajima mekane ljuske i skupoći domaćih koja su puno tvrđa. - Domaća su jaja skupa, a ona konzumna teško se potkivaju. Zato mi koristimo lak za čamce koji je elastičan i drži ljusku dok mi odradimo svoj dio posla, pripremimo i potkujemo jaje - ispričao nam je najstariji potkivač jaja u Kreševu. Mnogi će i ovoga Uskrsa u Kreševo po svoje potkovano jaje, iako ovaj prepoznatljivi suvenir nema nikakve veze s Uskrsom. Jedina poveznica je jaje kao simbol života, a ono potkovano kreševsko isključivo je vezano uz tradiciju starih kreševskih kovača koji su, izrađujući različite uporabne predmete, od potkovica za konje do čavala, zanatu dali i umjetničku dimenziju potkivajući krhko jaje. Postoji i legenda o siromašnom šegrtu koji se zaljubio u lijepu kćer bogatog kovača. Boreći se za njezinu ruku, morao je, po nalogu kovača, potkovati jaje. I baš kao i u svakoj legendi, ljubav je pobijedila te je siromašni šegrt oženio lijepu kćer bogatog kovača.
Lakše osvojiti tržište
- Kreševski kovači koji znaju potkovati jaje danas mnogo lakše osvajaju tržište koje traži jedinstven suvenir. Potkovano jaje je upravo to - jedinstveno i kao takvo je neizostavan dio turističke ponude - kaže Toni Lalić, predsjednik Turističke zajednice Kreševa. - Prilikom svakog većeg posjeta nastojimo organizirati radionicu potkivanja jaja, koja su neizostavni dio naše turističke ponude kao jedinstven suvenir. Prije nekoliko godina Federalno ministarstvo kulture i sporta pokrenulo je postupak uvrštavanja kreševskog potkovanog jajeta na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine kao jedinstvenog fenomena ovog prostora - kaže predsjednik Turističke zajednice Kreševa u kojoj još čekaju završetak pokrenute procedure. Dotad, kreševski kovači, čija je vještina prepoznata diljem BiH, ali i izvan nje, trude se sačuvati tradiciju, ali i obogatiti je novim idejama.
Vodeći se željama kupaca, koji uz tradicionalnu potkovicu na jajetu žele i znak omiljenog nogometnog kluba ili pak nacionalne simbole poput šahovnice, kreševska potkovana jaja sve su šarenija. - Najviše se traže obilježja Hajduka i Dinama. Dosta je tražena i šahovnica u različitim povijesnim varijantama - kaže Stjepan Biletić dok strpljivo potkiva jaja koja su prepoznatljiv suvenir Kreševa, jedinstven u svijetu.
