Imati posao ne znači biti i egzistencijalno osiguran. Svakodnevni rast cijena ne prati rast plaća, zbog čega velik broj onih koji rade ne može podmiriti sve životne troškove. Ovaj problem nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu, istu muku muči i veliki broj stanovnika Europske unije. U Europskoj uniji se 8,2 posto građana koji spadaju u kategorije zaposlenih ili samozaposlenih suočava s rizikom od siromaštva, pokazuju podaci Eurostata. Iz navedenih podataka vidljivo je kako rad ne jamči uvijek financijsku sigurnost i da i oni koji rade mogu živjeti ispod granice siromaštva. Žene su nešto manje ugrožene od muškaraca, sa stopom rizika od 7,3 posto, dok je kod muškaraca ta stopa devet posto. Trendovi pokazuju da postoji značajna razlika među spolovima u mnogim zemljama Europske unije, ali i izuzeci, gdje su žene više pogođene.
Najviše zaposlenih u riziku od siromaštva danas je u Luksemburgu - 13,4 posto, dok je najmanje u Finskoj, samo 2,8 posto. U 22 od 27 zemalja Europske unije stopa rizika od siromaštva među zaposlenima viša je kod muškaraca nego kod žena, a najveća razlika registrirana je u Rumunjskoj i ona iznosi 8,1 posto. Nasuprot tome, u Češkoj, Latviji, Cipru i Luksemburgu žene koje rade u većem su riziku od siromaštva nego muškarci, pokazuju podaci Eurostata. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ranije objavljeni podaci pokazuju kako 20 posto stanovništva ove zemlje ne živi, nego preživljava. Najveći udio siromašnih je među umirovljenicima, ali porazna je činjenica i da velik broj zaposlenih ne može živjeti od svojih plaća. Gotovo trećina zaposlenih (34%) prima između 1000 i 1500 KM, dok ih samo oko 2% zarađuje više od 3750 KM mjesečno, objavljeno je na Instagram stranici geo.bih uz priloženu infografiku. Plaću od 1001 KM do 1250 KM prima 19 posto zaposlenih u BiH. Ravno 1000 KM imaju šivači i krojači, čistačice i portiri. Plaću između 1251 i 1500 KM prima 15 posto zaposlenih. Od 1501 do 1750 KM prima 16% zaposlenih, a od 1751 do 2000 KM njih 14%.
Nadalje, plaću od 2001 do 2250 KM ima 11% zaposlenih, a od 2251 do 2500 KM prima 8% zaposlenih. Između 2501 i 2750 KM prima 6% zaposlenih, do 4% njih ima plaću između 2751 i 3000 KM. Tri posto zaposlenih prima plaću između 3001 i 3250 KM. Po 1% zaposlenih ima plaću između 3251 i 3500 KM te između 3501 i 3750 KM. Tek 2% sretnika ima plaću veću od 3751 KM. Muškarci u prosjeku zarađuju 1957 KM, a žene 1740 KM, što znači da je razlika u plaćama oko 11% u korist muškaraca. Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica za rujan iznosila je 3431,60 KM.
Prosječna plaća isplaćena u Federacije BiH za srpanj je 1628 KM (posljednji podatak objavljen od Zavoda za statistiku), dok je minimalna plaća 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 47,44 posto, a minimalnom 29,14 posto. Pri izradi sindikalne potrošačke košarice uzeta je u obzir prosječna isplaćena plaća u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece – jedno u srednjoj školi, drugo u osnovnoj školi. Potrošačku košaricu čine: prehrana – 41,80%, stanovanje i komunalne usluge – 14,18%, higijena i održavanje zdravlja – 9,05%, obrazovanje i kultura – 13,99%, odjeća i obuća – 10,49%, prijevoz – 4,66% i održavanje kućanstva – 5,83%, priopćeno je iz Sindikata.
Otvori KEKS Pay
