Kada je prošloga tjedna završena 11. sjednica novog Vijeća ministara, postalo je vidljivo kako su državni ministri iz reda sva tri konstitutivna naroda postigli iznimno važan pomak u daljnjem unaprjeđenju međusobnih odnosa, rezultat čega je možda i najproduktivnija sjednica državne izvršne vlasti u dugo vremena, usvajanje niza odluka političke, pravne i ekonomske prirode, kao i vidljiv iskorak prema Europskoj uniji, piše Večernji list BiH.
Važne odluke
Od izmjena i dopuna zakonskog rješenja o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, koje su važan preduvjet za početak pregovora s EU, preko zakonskog rješenja o vanjskim poslovima, pa do suradnje s Agencijom EU-a za suradnju u kaznenom pravosuđu i "zelenog svjetla" za izgradnju novih plinovoda, Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto napravilo je značajan iskorak kojim je u značajnoj mjeri vratilo BiH na europske tračnice uz novu priliku za dostizanje susjeda. Nakon dugog razdoblja u kojemu se BiH vrtjela u spirali unutarnjih prepirki i rastućih polarizama, osobito na relaciji Sarajevo - Banja Luka, novo Vijeće ministara, ovaj put utemeljeno na programskoj osnovi, uistinu radi učinkovit posao, uz poštivanje stavova svih aktera iz sva tri konstitutivna naroda, poštujući time ustavne postulate na kojima počiva država.
Na potezu je sada Parlament BiH koji kroz svoja dva doma mora pokazati istu razinu učinkovitosti kada je riječ o protočnosti zakonskih rješenja i drugih odluka koje dolaze od Vijeća ministara, a dolazit će istim intenzitetom i dalje. U kontekstu europskog puta BiH Ministarstvo pravosuđa BiH završilo je nacrte još dvaju vrlo važnih, prioritetnih zakona, i to Zakona o sudovima BiH, kao i Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, a u proceduri su trenutačno i izmjene u dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.
U kontekstu daljnjih perspektiva, ako bi se u ovoj godini napravio iskorak kada je riječ o koordinaciji između županijskih i entitetskih izvršenih vlasti, kao i Vijeća ministara, a tiče se provedbe svih reformi za koje je potrebno aktivno sudjelovanje svih razina vlasti, moguće je da BiH ispuni i još koji preduvjet iz Mišljenja Europske komisije te dođe u poziciju da mnogo brže od očekivanog otvori proces pregovora. U kontekstu Federacije BiH, nakon višemjesečnog političkog zastoja, imenovana je nova Vlada, odnosno potvrđena nova parlamentarna većina iako je njezin test potvrđen već ranije prilikom usvajanja amandmana na federalni proračun. I na ovoj razini očekuje se ubrzanje donošenja odluka, kao i produktivniji odnos na relaciji Vlada - Parlament, poglavito s obzirom na važnost ekonomskih reformi, poput smanjenja poreznog opterećenja rada i privlačenja investicija, a koje su važan dio programskog dokumenta nove vlasti. Treba podsjetiti kako su se federalni premijer Nermin Nikšić i zamjenik premijera i federalni ministar financija Toni Kraljević, uime Kolegija Vlade FBiH, sastali s rukovodstvima obaju domova Parlamenta, a fokus sastanka bio je na budućoj suradnji te zajedničkom i učinkovitijem radu u cilju donošenja što kvalitetnijih zakonskih rješenja. Ovom prilikom utvrđena su načela i modaliteti rada.
Suradnja
Inače, kada govorimo o međuentitetskoj suradnju, Vlada FBiH je prihvatila informaciju u vezi s pozivom za održavanje zajedničke sjednice Vlade RS-a i Vlade FBiH. Službeni poziv za održavanje zajedničke sjednice entitetskih vlada stigao je 10. svibnja ove godine od predsjednika Vlade RS-a, uz prijedlog da ova sjednica bude održana u prvoj polovini lipnja ove godine u Banjoj Luci. Županijske izvršne vlasti u većem broju županija su ustrojene, a vrlo brzo se to očekuje i kada govorimo o HNŽ-u, HBŽ-u i SBŽ-u. U potonjem slučaju zanimljivost je što će vlasti zajedno s HDZ-om BiH činiti SDA, što pak upućuje na potrebu da se, uz činjenicu da vlast nije istovjetna po vertikali, mora uspostaviti produktivan odnos na relaciji FBiH - županija. Kada je pak riječ o HNŽ-u, postoje najave da će nova većina biti poznata vrlo skoro, a procese ustroja vlasti vodit će pobjednik izbora - HDZ BiH.
