Čak i bez obzira na činjenicu da je ukrajinska kriza posve okupirala europsku administraciju, hrvatski europarlamentarci pokazali su iznimno jedinstvo oko zahtjeva za hitnu izmjenu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini tijekom rasprave u Europskome parlamentu kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata, a u tome ih je podupro i povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi, piše Večernji list BiH.
O BiH će se voditi rasprava i sljedećeg tjedna, kada se sastaje Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta koji će biti domaćin saslušanja o Bosni i Hercegovini s političkim čelnicima iz zemlje i predstavnicima Izaslanstva Europske unije. Na zasjedanju u Strasbourgu povjerenik Europske komisije za proširenje i susjedstvo Olivér Várhelyi pozvao je na skori dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako bi se u takvim uvjetima održali izbori najesen.
Lažna interpretacija
Várhelyijeve je riječi dio bošnjačke javnosti posve pogrešno interpretirao navodeći kako je tek pozvao na izdvajanje novca za izbore, no Várhelyi je bio jasan. On je poručio eurozastupnicima da "stabilnost i sigurnost na zapadnom Balkanu nikad nisu bile važnije" te pozvao na skori dogovor o izmjeni Izbornog zakona.
- Potrebno je donijeti hitno rješenje, bez dodatnih odgoda. Pošteni, slobodni i uključivi izbori moraju se odviti u listopadu - rekao je povjerenik. Dodao je pri tome kako je potrebno da Ministarstvo financija i Vijeće ministara BiH osiguraju potreban novac za održavanje izbornoga procesa. Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta Željana Zovko iz EPP grupacije sudjelovala je u raspravi, gdje je istaknula važnost što žurnijeg napretka u pregovorima za Izborni zakon u Bosni i Hercegovini. Navela je kako bi plenarna rasprava trebala poslužiti kao javni poziv političkim čelnicima da riješe stvarni problem s kojim se zemlja suočava uoči izbora. Pritom je naglasila kako bi upravo građani Bosne i Hercegovine sa svojim biračkim pravom, a ne međunarodna zajednica, trebali sankcionirati političare za njihov rad u posljednjih nekoliko godina, a koji uključuje ratnu, separatističku i unitarističku retoriku. To se, smatra Zovko, može dogoditi isključivo korištenjem jedinog mogućeg alata koji je izumilo demokratsko društvo - funkcionalnog Izbornog zakona izmijenjenog u skladu s ustavnim i međunarodnim sudskim odlukama. Zovko se u svom izlaganju dotaknula i mostarskog sporazuma.
- Građani Mostara dvanaest godina nisu imali privilegij birati svoje dužnosnike zbog oklijevanja međunarodne zajednice da iznjedri rješenje. Sada je Mostar primjer političkog uspjeha. Učinimo Bosnu i Hercegovinu i njezin Izborni zakon uspješnim i dajmo ljudima priliku da iskoriste vlastito biračko pravo koje itekako zaslužuju jer je svaki glas važan - zaključila je Zovko.
Socijaldemokrat Tonino Picula rekao je da "u državi u kojoj ne postoji suglasje o temeljnim socijalnim, ekonomskim, političkim pitanjima, u čijim se dijelovima službeno negiraju i genocid i Putinova agresija, ostaje previše prostora za politikantstvo i korištenje disfunkcionalnog uređenja za osobne i grupne interese". Istaknuo je da je "preglasavanje volje jednog od konstitutivnih naroda izravna zloporaba sustava". Tomislav Sokol (HDZ/EPP) poručio je da bez "žurne izmjene Izbornog zakona" neće biti ni stabilnosti u toj zemlji.
- Kako bi se osigurala stabilnost u toj državi, prioritet je prevladati političku krizu u kojoj se Hrvatima kao konstitutivnom narodu nameću nelegitimni predstavnici na razini Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH - rekao je Sokol. Dodao je kako je "pitanje zaštite Hrvata u BiH pitanje očuvanja temeljnih europskih vrijednosti poput vladavine prava, ali i ključ stabilnosti ovog dijela Europe".
Status kandidata za EU
Veći dio rasprave Europskog parlamenta ipak je bio posvećen zbivanjima u BiH i mogućem prelijevanju krize iz Ukrajine na BiH. Pri tome je komentiran i zahtjev BiH za kandidacijski status u EU. Picula smatra da ubrzani kandidacijski status za članstvo u EU podrazumijeva i brži napredak.
- BiH je svakako mjesto u Europskoj uniji. Svaki njezin pomak na tom putu treba podržati, ali i reagirati na opasne stranputice - zaključio je Picula. BiH je zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU podnijela još 2016. godine.
Bošnjaci sve uvijek naopako shvate. Sreća pa su Zovko i Čović uvijek tu da sve to pojasne. Bošnjaci imaju stvarno neki problem sa inteligencijom, rekao bi neko.