Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel ostaje nepokolebljiva u svojoj obrani politike prema Rusiji. Tijekom nedavnog posjeta Mađarskoj, gdje je promovirala svoje memoare 'Sloboda', Merkel je sugerirala da se ruska invazija na Ukrajinu 2022. možda mogla izbjeći da nije bilo pandemije Covida ili da su istočnoeuropski lideri pristali na pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Njezine izjave dolaze u trenutku kada Europa traži načine za suprotstavljanje rastućoj ruskoj agresiji Moskve. Kritičari, osobito iz zemalja izloženih ruskom utjecaju, optužuju Merkel da je zanemarivala Putinove provokacije u korist strategije gospodarskog približavanja Rusiji, koja se urušila kada su ruski tenkovi 2022. ponovno ušli u Ukrajinu. Merkel nije kritički analizirala vlastite propuste u odnosima s Rusijom tijekom svojih 16 godina vladavine, već je sugerirala da je Putinu trebalo više razumijevanja i pregovora, piše Politico. "Bi li Putin napao Ukrajinu da nije bilo Covida?" upitala je Merkel u intervjuu za mađarskog novinara, dodajući: "Nitko ne može sa sigurnošću reći". Ponovila je tezu iz svojih memoara da nedostatak osobnih susreta i nemogućnost izravnog rješavanja nesuglasica otežavaju pronalaženje kompromisa. Također je istaknula da su baltičke zemlje i Poljska 2021. odbile prijedlog nje i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za summit s Putinom, što je, prema njoj, možda pridonijelo invaziji.
Ove izjave izazvale su bijes ukrajinskih i istočnoeuropskih čelnika, koji su godinama upozoravali na Putinove agresivne namjere, no Njemačka ih nije ozbiljno shvaćala. Visoki ukrajinski dužnosnik izjavio je za Politico da su Merkelini komentari 'neprihvatljivi i iskreno bolesni'. S druge strane, ruski propagandni mediji, inače kritični prema Merkel, pozdravili su njezine izjave jer podržavaju Kremljevu priču da je Zapad izazvao sukob. Tijekom Merkelina mandata, njemačka politika prema Rusiji temeljila se na principu 'Wandel durch Handel' (promjena kroz trgovinu), vjerujući da će gospodarska suradnja osigurati mir. Simbol te politike bili su plinovodi Nord Stream, koji su dovodili ruski plin u Njemačku. Unatoč ruskoj aneksiji Krima 2014., Njemačka je podržala izgradnju Nord Stream 2, ignorirajući upozorenja istočnoeuropskih zemalja o ruskom imperijalizmu. Nakon invazije 2022., mnogi njemački dužnosnici priznali su da je ta politika bila pogrešna, financirajući Putinovu ratnu mašineriju. U istočnoj Europi, sabotiranje plinovoda Nord Stream doživljeno je kao potvrda neuspjeha Merkelina pristupa. Stefan Meister iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose smatra da Merkel 'gubi dodir s realnošću' i pokušava preoblikovati vlastitu ulogu u povijesti, čime gubi kredibilitet.
U istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla, simpatije prema Rusiji ostaju jake, posebice među strankama poput Alternative za Njemačku i Saveza Sahre Wagenknecht. Čak i u Rusiji, neki su ismijali Merkelino uvjerenje da bi pregovori 2021. promijenili Putinove planove, ističući duboke nesuglasice između Rusije i Zapada.
Otvori KEKS Pay
