U vrijeme dok rastući broj pacijenata apelira na stabilnu dostupnost terapija, BiH se suočava s kompleksnim izazovima u lancu uvoza lijekova - od statističkog rasta količina do zabrinutosti zbog nestašica, zastarjele regulative i potencijalnih rizika za zdravlje građana.
Podaci za 2025.
Prema službenim podacima statističkih institucija i Uprave za neizravno oporezivanje, uvoz lijekova u BiH iz godine u godinu bilježi rast, a lijekovi se nalaze među najznačajnijim uvoznim proizvodima po vrijednosti iako po količini ne spadaju u najmasovniju robu. Prema podacima UNO-a BiH, koje je objavio Raport, u 2025. godini ukupan uvoz lijekova i medicinskih potrepština iznosio je ukupno 1.008,613.535,09 KM, što je znatno veći iznos nego godinu prije, kada je to bilo 941,406.136,41 KM. Treba reći da je ukupna masa uvezene robe prošle godine bila 9,480.629,11 kilograma, za razliku do godinu prije, kada je to bilo 9,179.871,18 kilograma. Riječ je o najvećoj količini koja je uvezena u BiH, pokazuju podaci UNO-a BiH. Tarifna oznaka “Lijekovi koji se sastoje od pomiješanih ili nepomiješanih proizvoda za terapijsku ili profilaktičnu upotrebu” nosi najveću vrijednost uvoza u 2025. godini. Iznos nakon godine za nama bio je 766,939.208,93 KM. Potom slijedi oznaka “Ljudska krv; životinjska krv pripremljena za terapijsku, profilaktičnu ili dijagnostičku upotrebu; antiserumi, ostale frakcije krvi i imunološki proizvodi, modificirani ili ne ili dobiveni biotehnološkim postupcima ili na drugi način; cjepiva, toksini, kulture mikroorganizama (osim kvasaca) i slični proizvodi”. Za tu vrstu proizvoda ukupno je potrošeno nešto manje od 200 milijuna KM (199,192.224,62 KM). Farmaceutska roba u prošlogodišnjem uvozu imala je iznos veći od 27 milijuna, a vata, gaza, zavoji i slični proizvodi uvezeni su u vrijednosti manjoj od 13 milijuna KM.
Nestašice lijekova
Podaci UNO-a BiH pokazuju da je uvoz lijekova u proteklih pet godina porastao za više od 300 milijuna KM, pri čemu je 2024. vrijednost uvezenih lijekova dosegnula gotovo milijardu maraka, uz ukupno više od 9000 tona uvezenih medikamenata. Takav trend upućuje da BiH, poput mnogih srednje i istočnoeuropskih tržišta, u značajnoj mjeri ovisi o uvozu stranih lijekova, posebno inovativnih i onih koji nisu dostupni kod domaćih proizvođača. Strani proizvođači čine čak oko 84% ukupnog tržišta lijekova, dok domaći imaju neznatan udio od oko 16%. Stručnjaci upućuju da je jedan od glavnih problema zastarjeli pravilnik o opskrbi te da trenutačna pravna rješenja ne odgovaraju dinamičnim izazovima globalnih lanaca nabave lijekova. Udruga veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima tvrdi da su aktualni propisi iz 2017. nedovoljni za reagiranje na realne situacije, što dodatno ugrožava kontinuitet opskrbe.
U praksi to se očituje u povremenim nestašicama lijekova, osobito onih ključnih za liječenje kroničnih i životno ugrožavajućih stanja. Prema izvješćima iz veljače 2025., više od 30 lijekova bilo je privremeno ili trajno nedostupno, a kao glavni uzroci navode se globalni problemi u lancima opskrbe, kašnjenja u proizvodnji i odluke proizvođača da ne obnavljaju dozvole za BiH. Stručnjaci i predstavnici industrije sve češće ističu potrebu za revizijom zakonskog okvira, modernizacijom pravilnika i boljom koordinacijom između regulatornih tijela, distributera i zdravstvenih ustanova. Jedno od predloženih rješenja je uspostavljanje robnih rezervi lijekova, čime bi se ublažile posljedice neočekivanih nestašica i omogućio brži odgovor u kriznim situacijama. Sve je važnija i usklađenost s EU standardima i međunarodnim praksama kako bi BiH povećala učinkovitost uvoza i distribucije lijekova te osigurala dostupnost modernih terapija za sve građane.
Otvori KEKS Pay
