Bosna i Hercegovina uvozi ono što bez ikakvog opravdanja može i mora sama proizvoditi. Dok plodna zemlja ostaje neobrađena, BiH uvozi hranu. U zemlju bogatu plodnom zemljom uvoze se krumpir, luk, jabuke i mlijeko. Država s tisućama neiskorištenih hektara oranica kupuje meso iz uvoza, dok domaći farmeri gase farme jer ne mogu prodati vlastite proizvode. Umjesto da puni domaće silose, BiH puni police stranim robama.
Najveći deficit
BiH je već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima jer nema dovoljno domaćih kapaciteta. U mnogim slučajevima ta je ovisnost umjetno stvorena i potpuno neopravdana. Riječ je o uvozu ogromnog broja ponajprije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koje itekako sami možemo proizvesti i čime se izravno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakva opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunske kvalitete. Agroindustrijski i prehrambeni sektor BiH definitivno ima najveći deficit u robnoj razmjeni. Taj je deficit u prošloj godini iznosio čak 3,1 milijardu KM, pokazala je analiza Vanjskotrgovinske komore BiH. U ovom razdoblju smo proizvoda iz agroindustrijskog i prehrambenog sektora izvezli u ukupnoj vrijednosti od 971 milijun KM, a uvoz je iznosio 4,1 milijardu KM. – Ako pođemo od činjenice da je BiH deficitarna kada je u pitanju sirovina za određene prerađevine, ali i toga da se mnogi proizvodi iz domene prehrane kod nas ne proizvode, možemo zaključiti da se stvara slika prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz, kao takav, može se promatrati samo u domeni proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno kroz razne alate kontrolirati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupnje domaćih proizvoda u cilju jačanja ekonomije BiH – poručuju iz VTK. Uvoz vode i alkoholnih pića lani nas je koštao gotovo 290 milijuna KM. Na uvoz povrća dali smo 169 milijuna, a na uvoz voća 317 milijuna KM, podaci su VTK.
Ovisni o uvozu
Uvoz piva u prošloj godini koštao nas je gotovo 185 milijuna KM. Praktički, na uvoz spomenutih proizvoda dnevno u prosjeku damo oko 2,5 milijuna KM. Iako zemlja ima povoljne prirodne uvjete za razvoj stočarstva, BiH je godinama ovisna o uvozu mesa. Službena statistika pokazuje da je uvoz mesa u BiH 12 puta veći od izvoza. Prema podacima UNO-a BiH, u 2024. uvezeno je oko 98.000 tona robe (žive životinje, razne vrste mesa – svježe, rashlađeno, zamrznuto, ostali mesni proizvodi...), u vrijednosti od 683 milijuna KM, uz plaćena uvozna davanja od oko 118 milijuna KM. U prvih 11 mjeseci 2025. uvoz je bio manji količinski, oko 85.000 tona, ukupna vrijednost također manja, za oko 20 milijuna, (661 milijun KM), dok su uvozna davanja bila za oko 4 milijuna veća te su iznosila 122 milijuna KM. BiH je za 11 mjeseci prošle godine najviše uvezla goveđeg mesa (svježe ili rashlađeno) iz Nizozemske i Italije, slijede Poljska, Belgija i Njemačka, dok je govedina stizala i iz Srbije, Austrije, Hrvatske, Litve, Danske i Rumunjske. Kada je o zamrznutom goveđem mesu riječ, u BiH ga je uvezeno nešto više od 3000 tona i najviše iz Paragvaja, Brazila i Poljske, ali se u manjim količinama uvozilo i iz Austrije, Argentine, Italije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, Novog Zelanda, Belgije i Nizozemske. Ekonomist Igor Gavran za Nezavisne je komentirao prekomjeran uvoz u BIH. Kazao je kako se veliki dio uvoza, neovisno o njegovu podrijetlu, odnosi na proizvode koji nam nisu nužni. - Oni izravno konkuriraju onim proizvodima koje sami proizvodimo ili možemo proizvoditi. To se, prije svega, odnosi na prehrambene proizvode, ali i mnoge druge. U tim oblastima morali bismo biti konkurentniji i svijest potrošača morala bi biti razvijenija da povećamo prodaju na domaćem tržištu i time zamijenimo barem dio ovoga uvoza - naglasio je Gavran.
Otvori KEKS Pay
