Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Stvara se "zaključana generacija", svaka šesta mlada osoba ostala bez posla

Postoje dokazi da mladi ljudi trpe dugotrajne i pogubne efekte produžene nezaposlenosti - poznate i kao "trauma efekti"- posebno prilikom ulaska na tržište rada tijekom recesije.
14. srpnja 2020. u 21:01 0 komentara 203 prikaza

Međunarodna organizacija rada (ILO) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u travnju su odlučili udružiti snage kako bi odgovorili na COVID-19 krizu u regiji zapadnog Balkana kroz postavljanje okvira za nacionalnu akciju podrške radnicima i poduzećima.

Rezultati iz izvješća za Bosnu i Hercegovinu su danas predstavljeni na šestoj online sesiji razmjene znanja koju Ujedinjeni narodi u Bosni i Hercegovini organiziraju u okviru odgovora na COVID19.

Ured Međunarodne organizacije rada (ILO) za Srednju i Istočnu Europu i Tim za rodnu i ekonomsku uključenost EBRD-a su formirali zajedničku regionalnu radnu gupu koju čine stručnjaci ILO-a i EBRD-a, kao i viši savjetnici za politike iz regije. Radna grupa radi na nizu procjena zemalja kako bi se utvrdio opseg utjecaja COVID-19 krize u svakoj od ekonomija Zapadnog Balkana, kao i ispitali svi mogući efekti krize na zaposlenost i tržište rada u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, piše Faktor. 

Tijekom trajanja ove krize, rekla je u svojoj intervenciji Lejla Tanović, koordinatorica ILO-a u BiH, pojedinačni ILO Monitor upozorava vlade i socijalne partnere u državama članicama na neželjene posljedice zdravstvene krize.

ILO je u okviru monitora izdao ozbiljno upozorenje o pojavi tzv. "lockdown" ili "zaključane generacije". Globalno gledano, svaka šesta mlada osoba je ostala bez posla u "lockdown" razdoblju.

Postoje dokazi da mladi ljudi trpe dugotrajne i pogubne efekte produžene nezaposlenosti - poznate i kao "trauma efekti"- posebno prilikom ulaska na tržište rada tijekom recesije.

Čak i u najboljim vremenima, veća je mogućnost da će mladi ljudi biti bez posla ili raditi na poslovima koji su lošiji od onih na kojima rade stariji radnici, a empirijski dokazi iz prethodnih kriza pokazuju da ulazak na tržište rada tijekom recesije može negativno utjecati na rezultate mladih ljudi desetljeće, pa i duže.

ILO poziva na brze akcije kako bi se spriječilo stvaranje "zaključane generacije", s efektima koji će potrajati duže nego zdravstvena kriza.

Neki od glavnih nalaza ove procjene proizilaze iz "nowcasting" modela ILO-a, te analize radnika i poduzeća u BiH koji su posebno izloženi riziku. Konkretno, smanjenje radnih sati tokom drugog tromjesečja ekvivalentno je gubitku oko 121.000 radnih mjesta sa punim radnim vremenom.

Prema "nowcasting" modelu ILO-a koji prati smanjenje radnog vremena kao rezultat otpuštanja i drugih privremenih smanjenja radnog vremena, radno vrijeme na Zapadnom Balkanu smanjeno je za procijenjenih 14,5 posto tijekom drugog tromjesečja.

Iako ILO još nije objavio procjene za Bosnu i Hercegovinu, primjena ovog omjera podrazumijevala bi da bi BiH mogla izgubiti približno 121.000 ekvivalentnih radnih mjesta s punim radnim vremenom (uz pretpostavku da radni tjedan traje 40 sati).

Trgovina na veliko i malo, transport, poljoprivredna proizvodnja i stočarstvo, te usluge smještaja i prehrane su na samom vrhu liste sektora s visokim rizikom u pogledu utjeaja na zaposlenost, a slijedi nekoliko izvozno orijentiranih proizvodnih podsektora (odjeća, plastika, drvo, minerali) i proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Na temelju analize specifičnih ranjivosti radne snage u svim sektorima i procijenjenog utjecaja krize, ovaj izvještaj identificira četrnaest sektora u kojima su radnici i poduzeća ozbiljno pogođeni.

Ovi se sektori u velikoj mjeri preklapaju u oba bh. entiteta, s vidljivom razlikom sektora prehrambenih proizvoda (i proizvodnje i usluga), te smještaja, za koje se čini da imaju veliki uticaj u Republici Srpskoj, ali ne i u Federaciji BiH.

Određeni poslovi su prekinuti samo privremeno, dok će se drugi trajno izgubiti, u ovisnosti od toga kako i kada će se ponovno povećati agregatna potražnja i široka potrošnja.

U nekim od tih sektora, rekla je Daniela Zampini, viša ekspertica za zapošljavanje ILO-a, upravo će vlastite odluke ljudi u vezi s njihovim ponašanjem kao potrošača i članova radne snage oblikovati putanju faze reaktivacije, više nego ono što im vlasti kažu da urade.

U ostalim sektorima, bit će važna ekonomska situacija u zemljama koje čine glavne trgovinske partnere i poslovne odluke međunarodnih kupaca o vraćanju proizvodnje u matičnu ili susjednu zemlju nasuprot rezanju „dugog repa" manje strateških dobavljača.

Izvještaj o brzoj procjeni će se dostaviti tripartitnim partnerima u BiH kako bi pregledali preporuke date u vezi s javnim politikama, te ih podigli na najvišu razinu odlučivanja.

Prateći plan Generalnog tajnika UN-a za socioekonomski oporavak, pod nazivom "Zajednička odgovornost, globalna solidarnost", analize su dio integriranog paketa podrške kojim UN koriste prednosti svih svojih agencija, fondova i programa.

Više od 30 međusektorskih analiza ima za cilj da zajednički oblikuje jak i sadržajan programski odgovor na posljedice pandemije COVID-19 u BiH.

Za UN u BiH, fokus je na tome kako najbolje podržati i doprinijeti svim važnim nastojanjima vlasti u BiH da oporavak bude otporniji, pravedniji, da bude ekološki i inkluzivan, s fokusom na Agendu 2030, kako nitko ne bi biozapostavljen.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.