Pandemija COVID-19 prouzročila je masivno smanjenje ljudskog kapitala u kritičnim trenutcima životnog ciklusa, ometajući razvoj milijuna djece i mladih u zemljama niskog i srednjeg dohotka, proizlazi iz prvih analiza globalnih podataka o mladima koji su na početku pandemije imali manje od 25 godina.
U novom izvješću Svjetske banke, Kolaps i oporavak: Kako je COVID-19 narušio ljudski kapital i što učiniti u vezi s tim, analiziraju se globalni podaci o utjecajima pandemije na mlade u ključnim stadijima razvoja: rano djetinjstvo (0-5 godina), školska dob (6-14 godina) i mladost (15-24 godine).
Prema nalazima izvješća, današnji učenici i studenti mogli bi izgubiti do 10 posto svog budućeg dohotka zbog obrazovnih šokova uzrokovanih pandemijom COVID-19. Uz to, kognitivni nedostaci današnje male djece mogli bi rezultirati smanjenjem njihovog dohotka u odrasloj dobi za 25 posto - priopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.
Ljudski kapital-znanje, vještine i zdravlje koje ljudi stiču tijekom života-ključ je kojim se otvaraju vrata potencijala djece i omogućuje zemljama da rastu otporno i snažno. Pandemija je, međutim, zatvorila škole i radna mjesta i dovela do poremećaja pružanja drugih usluga ključnih za zaštitu i poticanje ljudskoga kapitala, kao što su zdravstvena zaštita majke i djeteta i obuka za rad.
- Pandemija i zatvaranje škola su zaprijetile da ponište godine napretka na izgradnji ljudskog kapitala. Ciljane politike kojima bi se taj gubitak preokrenuo u osnovno učenje, zdravlje i vještine, od ključnog su značaja da se izbjegne ugrožavanje razvoja više generacija - rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass.
Po njegovim riječima, zemlje trebaju odrediti novi pravac za više ulaganja u ljudski kapital, kako bi se stanovništvu pomoglo da postane otpornije na višestruke prijetnje po ljudsko zdravlje, sukobe, spor rast i klimatske promjene, kao i postaviti solidan temelj za brži i inkluzivniji rast.
Djeca predškolske dobi su zbog pandemije u mnogim zemljama za 34 posto uskraćena znanja iz jezika i pismenosti i za više od 29 posto znanja iz matematike, u usporedbi s analognom pretpandemijskom grupom.
U mnogim zemljama se stope upisa u predškolsko obrazovanje nisu povratile čak ni nakon ponovnog otvaranja škola krajem 2021., a u mnogim zemljama je upis smanjen za preko 10 postotnih bodova. Djeca su tijekom pandemije bila pogođena i nedovoljnom opskrbom hranom - navodi se u priopćenju.
Među djecom školske dobi, učenici su, u prosjeku, na svakih 30 dana zatvaranja škola izgubili 32 dana učenja. Razlog tome je što su učenici zbog zatvaranja škola i neefektivnih mjera učenja na daljinu propuštali učenje novog gradiva, ali i zaboravljali ranije naučeno. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, skoro jedna milijarda djece je zbog zatvaranja škola propustila punu školsku godinu nastave uživo, a preko 700 miliona djece je propustilo jednu i pol godinu. Kao rezultat, siromaštvo znanja - koje je već prije pandemije iznosilo 57 posto - u tim zemljama je dodatno povećano, pri čemu se procjenjuje da 70 posto desetogodišnjaka nije bilo u stanju razumjeti osnovni napisani tekst.
U priošćenju se navodi da je COVID-19 značajno utjecao na zaposlenost mladih. Četrdeset milijuna ljudi, koji bi imali posao da nije bilo pandemije, na kraju 2021. ga nisu imali, što je pogoršalo trendove nezaposlenosti.
Dohodak mladih se smanjio za 15 posto u 2020. i za 12 posto u 2021. Novi radnici koji tek ulaze na tržište rada će u prvom desetljeću rada ostvariti 13 posto manju zaradu. Dokazi iz Brazila, Etiopije, Meksika, Pakistana, Južne Afrike i Vijetnama pokazuju da 25 posto od ukupnog broja mladih u 2021. nije pohađalo ni obrazovanje, ni obuku, niti bilo zaposleno.
Prostor za prevazilaženje nazadovanja u ljudskom kapitalu je mali, s obzirom na to da se nedostaci koji nastanu u ranim stadijima životnog ciklusa dalje povećavaju tijekom vremena. Bez hitnog djelovanja, pandemija prijeti i povećanjem siromaštva i nejednakosti. Ovaj izvještaj ističe na dokazu zasnovane opcije politike za oporavak od trenutnih gubitaka i sprječavanje budućih. Također nudi i pristup za pomoć zemljama na utvrđivanju prioriteta između različitih opcija politika za oporavak od krize - navodi se u priopćenju.
Zemlje bi, u kratkoročnom periodu, kad su u pitanju mala djeca, trebala pružiti podršku za ciljane kampanje cijepljenja i nadopune prehrane, povećanje pristupa predškolskom obrazovanu i povećanje obuhvaća ugroženih obitelji gotovinskim transferima. Kad je riječ o djeci školske dobi, vlasti trebaju škole držati otvorenima i povećati vrijeme trajanja nastave, vršiti procjenu stečenog znanja i prilagoditi nastavu razine znanja učenika, te pojednostaviti nastavni program u cilju njegovog fokusiranja na osnovna znanja. Za mlade, od ključnog su značaja podrška za prilagođenu obuku, posredovanje pri zapošljavanju, programi poduzetništva i nove inicijative usmjerene na radnu snagu.
U dugoročnijem periodu, zemlje trebaju izgraditi agilne, otporne i prilagodljive sustave zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, koji se mogu bolje pripremiti i pružiti odgovor na postojeće i buduće šokove.
- Današnje stanovništvo mlađe od 25 godina, tj. oni koji su najviše pogođeni narušavanjem ljudskog kapitala - u 2050. će činiti 90 posto radne snage na vrhuncu radno aktivne dobi - rekao je Norbert Schady, glavni ekonomist za ljudski razvoj u Svjetskoj banci i vodeći autor izvještaja.
Dodao je da preokret utjecaja pandemije na njih i ulaganje u njihovu budućnost treba biti glavni prioritet za vlasti.
U suprotnom, ne samo da će to biti izgubljena generacija nego će se javiti više izgubljenih generacija.
- Grupacija Svjetske banke blisko surađuje s vlastima na zaštiti ljudi i ulaganju u njih, u njihovoj borbi s pandemijom i oporavkom od nje. Bančino financiranje odgovora na pandemiju je između travnja 2020. i lipnja 2022. dostiglo 72,8 milijardi $, uključujući 37,6 milijardi $ kroz sredstva IBRD-a i 35,1 milijardu $ kroz sredstva IDA-e. Financiranje ljudskog razvoja je u istom periodu dostiglo 47,5 milijardi $, uz podršku za 300 projekata u zemljama niskog i srednjeg dohotka - navodi se u saopćenju.
