Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas redovitu, 45. sjednicu Velikog vijeća na kojoj je, između ostalog, odbio kao neosnovanu žalbu Ćamila Durakovića, podnesenu protiv rješenja Suda BiH od 25. listopada, javlja Fena.
Ustavni sud BiH u prioćenju navodi da taj predmet izdvaja isključivo ilustracije radi, te podsjeća da je apelant u tom slučaju 1. studenog Ustavnom sudu podnio žalbu protiv rješenja Suda BiH kojim je ovaj sud odbio kao neosnovanu žalbu na Odluku o utvrđivanju i objavljivanju rezultata lokalnih izbora u BiH 2016. godine koju je donijelo Središnje izborno povjerenstvo BiH 17. listopada.
Žalbenik je, kako se dalje navodi, zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi SIPBiH bilo naloženo - da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavljivanju konačnih rezultata za načelnika općine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objavljivanja rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obavlja javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.
Između ostalog, Ustavni sud je u vezi s tim zaključio da nije povrijeđeno njegovo pravo, jer je mu bilo omogućeno da se prijavi za sudjelovanje na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u središnji birački popis za osnovnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu s Izbornim zakonom biraju načelnika.
Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni njegovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasovanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasaju za jega kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran neovisan postupak nadgledanja glasanja i brojanja glasova, a nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasanja i postupka brojanja glasova.
Ustavni sud je zaključio da su neosnovane tvrdnje da je podnositelj žalbe diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u BiH bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
Ustavni sud je utvrdio da podnositelj žalbe nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački popis, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da biraju načelnika.
S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati prijedlog za donošenje privremene mjere.
