Kako se već danima najavljuju skoro polarne hladnoće i debeli minusi u svim krajevima zemlje, već su se pojavili i savjeti građanima kako se zaštititi od hladnoće i sačuvati svoje zdravlje.
Pamučna i vunena odjeća
Tako su iz sarajevskog Kluba spasilaca 2000 upozorili građane na oprez i zaštitu od pothlađivanja i smrzavanja, piše Večernji list BiH. Lice i ruke treba zaštititi masnom kremom, a obvezno je višeslojno odijevanje, pri čemu treba izbjegavati sintetičku odjeću. Savjetuje se nošenje pamučne i vunene odjeće, a samo jakne trebaju biti od sintetičkih materijala koji štite od vjetra i hladnoće. Usta i nos treba zaštititi dvoslojnim šalom, kako se ne bi izravno udisao ledeni zrak. Ovo posebno vrijedi za malu djecu, ali i za starije osobe te sve one koji imaju problema s astmom ili plućnim bolestima. Preporuka je liječnika da upravo stariji, te osobe s plućnim bolestima, izbjegavaju izlaske u ranojutarnjim satima, kada su temperature izrazito niske. Pri uzimanju tekućine preporučuju se topli napici, a izbjegavajte alkohol i kofein. Naime, alkohol samo trenutačno ugrije tijelo, a onda ga još više pothlađuje. Pri temperaturi od minus 20 stupnjeva i s vjetrom od 18 kilometara na sat se dobiva osjećaj hladnoće od minus 34 stupnja, a kod vjetra brzine 36 kilometara na sat, pri temperaturi od minus 20 stupnjeva osjećaj hladnoće je kao na minus 44 stupnja. Vlasnicima vikendica te drugih stambenih objekata u kojima se ne boravi stalno savjetuje se da ispuste vodu iz instalacijske mreže, a vanjske slavine treba zaštititi od mrazeva i ostaviti vodu da minimalno teče.
Što činiti na hladnoći?
Nagle promjene temperature zraka, praćene oscilacijama tlaka zraka i pojačanom vlagom, nepovoljno utječu na ljudski organizam, osobito na kronične bolesnike i starije. Poseban je “okidač” različitim boljkama čak i kod mlađih, zdravih ljudi zimsko vrijeme kad hladnoća “steže” srce, žile, kosti... Posebno se moraju upravo čuvati starije osobe i kronični bolesnici. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti moraju ozbiljno shvatiti najave promjena vremena i prilagoditi mu aktivnosti. A to znači smanjiti opterećenje, prilagoditi odjeću, uzimati dovoljno tekućine, izbjegavati stresne situacije. Prije izlaska ili izlaganja stresu osobe s astmom ili kroničnim bronhitisom trebaju uzeti odgovarajući lijek, a oni s anginom pektoris, nitroglicerin pod jezik. Ako već morate izići, a temperature su niske, zaštitite glavu kapom, ruke rukavicama te prekrijte usta šalom kako biste spriječili izravno udisanje hladnog zraka. Računa se da oko trideset posto topline organizam gubi kroz glavu, nos, uši i grlo. Osim nošenja kape, za očuvanje tjelesne temperature važno je pripaziti i na disanje. Treba disati kroz nos, a ne kroz usta. •
Lice i ruke treba zaštititi masnom kremom, a obvezno je višeslojno odijevanje, jer to često puno bolje izolira nego samo nekoliko debljih slojeva.
Kronični bolesnici moraju prilagoditi aktivnosti za hladnijeg vremena. Smanjite opterećenje, prilagodite odjeću, uzmite dovoljno tekućine, izbjegavajte stres,...
Starijima, ali i svim srčanim bolesnicima te oboljelima od plućnih bolesti preporučuje se da ne izlaze u ranojutarnjim i noćnim satima kad su temperature niske
