Ukrajini i Moldaviji sve što se najavljivalo, odnosno status kandidata za EU, a zemljama zapadnog Balkana, pa i Bosni i Hercegovini, zapravo ništa. To je dojam jučerašnjeg dana u Bruxellesu, barem do zaključenja ovog izdanja, nakon završetka jednog summita, onog između 27 lidera EU i šest lidera zemalja zapadnog Balkana, i u trenucima početka drugog, važnijeg summita, sastanka Europskog vijeća u kojem je 27 premijera i predsjednika, piše Večernji list BiH.
Odabir riječi u deklaraciji
Na tom drugom summitu bilo je još moguće da će se tražiti snažniji, pozitivniji odabir riječi u dijelu deklaracije koji govori o Bosni i Hercegovini. Taj dio govori o statusu kandidata nakon implementacije političke deklaracije dogovorene 12. lipnja u Bruxellesu, nakon finalizacije ustavnih i izbornih promjena, te pomaka u ispunjenju 14 otprije zadanih uvjeta Komisije za početak pristupnih pregovora s BiH. Nakon što je čuo ili vidio takav nacrt deklaracije Europskog vijeća, po njemu očito nezadovoljavajući, predsjednik Zoran Milanović sazvao je u Zagrebu konferenciju za novinare na kojoj je nastavio optuživati premijera Andreja Plenkovića za nedovoljnu borbu za kandidatski status BiH u EU, i za interese Hrvata u BiH. Premijer je na te optužbe odgovarao pred novinarima na ulasku na summit u Bruxellesu.
- To sad već poprima zastrašujuće razmjere. Toliko je negative i destrukcije koje dobivamo s njegove strane. To je štetno, sramotno, beskorisno. On očito nema što raditi, pa samo čini štetu. A na kraju sve samo iz ljubomore i pakosti - rekao je premijer Plenković. Reagirajući na Milanovićevo pitanje za koga zapravo on kao hrvatski premijer radi, Plenković je Milanovića, ali i jednog bivšeg predsjednika, prozvao da rade za “moskovske interese”.
- Jasno je da on radi za nekoga i nešto što nije hrvatski interes. On vjerojatno radi za neke… I ne samo on, vidio sam i Mesićeve izjave u Ivancu neki dan. I moramo se ozbiljno zapitati koja je to ekipa i za čije moskovske interese oni rade. Sve skupa postaje jasnije. Ja radim za Hrvatsku, radim i za Hrvate u BiH, radim za to da budemo u Schengenu, u europodručju, da dobijemo sredstva iz instrumenta iduće generacije, da se sagradi Pelješki most koji otvaramo 26. srpnja, da imamo višenamjenske borbene avione od iduće godine. Radim na tome da ljudi dobivaju plaće, mirovine, da subvencioniramo cijene energenata za građane i gospodarstvo, da imamo kvalitetnu turističku sezonu, da nemamo makroekonomskih neravnoteža, da nemamo proračunski manjak. Prema tome, netko tko apsolutno ni po jednom pitanju ne radi baš ništa, taj bolje da ne govori ništa nego da govori neistinu - poručio je Plenković. Prema njegovim riječima, lupanje šakom o stol na summitu EU na onakav način kakav sugerira predsjednik Milanović ne bi imalo smisla jer “loše završava svatko tko pretjerano lupa šakom o stol, a pokazuje i dozu nezrelosti, agresije, čak i dječjeg sindroma”.
- Tu priču koju on priča javnosti može pričati samo netko tko apsolutno nema pojma o tome kako EU funkcionira. Za razliku od njega, mi ostvarujemo sve strateške ciljeve, baš sve - dodao je Plenković. Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski bio je iznimno nezadovoljan zbog toga što veto Bugarske i dalje sprečava tu zemlju, kao i Albaniju, da započne s otvaranjem prvih pregovaračkih poglavlja. Albanski premijer Edi Rama i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pridružili su se Kovačevskom u prenošenju tog nezadovoljstva i na zajedničkoj konferenciji za novinare. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani nije bila toliko nezadovoljna premda nije dobila obećanje o ukidanju viznog režima EU prema Kosovu: zadovoljna je barem što su se svi lideri iz EU pozitivno izjasnili za viznu liberalizaciju i rekla je da sada očekuje da to pretvore iz riječi u djela.
Vučić se žalio na pritiske
Predsjednik Srbije Vučić na kraju se požalio da nitko sa zapadnog Balkana nije dobio što je očekivao, samo je on dobio pritisak i kritike na račun nesvrstavanja Srbije uz europske sankcije protiv Rusije. Albanski premijer Edi Rama branio je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića od tih pritisaka.
- Putina podržava 80 posto građana Srbije. Srbija jednostavno nije u poziciji da tako brzo isporuči toliko puno po tom pitanju. Razvlačenje Srbije preko određene mjere nosi rizik da se postigne potpuno suprotan učinak. Europska agenda u Srbiji više neće postojati u tom slučaju - rekao je albanski premijer. Dodao je kako ni on nije očekivao da će Vučić odabrati europski put za Srbiju, ali da se to dogodilo, i da to ne treba ugroziti prekomjernim pritiskom na Beograd po pitanju svrstavanja uz EU u sankcijama protiv Rusije. Usklađivanje vanjske i sigurnosne politike, u što spadaju i sankcije, inače je dio obveza zemlje kandidatkinje dok pregovara o članstvu u EU, kao što je to Srbija. •
